Svijet bi uskoro mogao ući u novu energetsku krizu, a BiH je potpuno nespremna da pomogne građanima ukoliko dođe do cjenovnog šoka.Bosna i Hercegovina19.09.2026 | 08:13
Eksperti upozoravaju da zbog krize na Bliskom istoku u vezi s Iranom, rata u Ukrajini i smanjenih kineskih naftnih zaliha može doći do poskupljenja goriva, pogotovo dizela, koji je važan ne samo za lični transport, nego i za sve logističke lance snabdijevanja, poljoprivredu i druge oblasti.
EU upozorila BiH
Evropska komisija u svojim izvještajima iz godine u godinu upozorava da je BiH nespremna u slučaju velike energetske krize i posebno upozoravaju da ne postoje robne rezerve koje bi uključivale skladištenje nafte i naftnih derivata.
“Nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira s pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte”, navedeno je, na primjer, u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH na putu ka EU.
Koliko je situacija ozbiljna i u kojoj mjeri bi mogla uticati na BiH pitali smo dva energetska eksperta.
Moguć najcrnji scenario
Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku kaže da bi se svijet, pa i BiH, uskoro mogli suočiti sa crnim scenariom u kojem bi cijene dizela mogle preći četiri, pa čak i pet maraka, a ne isključuje i mogućnost restrikcija.
Jedan od nekoliko argumenata za ovaj potencijalni scenario on vidi u činjenici da je Rusija ograničila izvoz dizela zbog ukrajinskih napada na njihove rafinerije, s obzirom na to da je Rusija važan globalni snabdjevač dizel goriva.
Ukoliko do toga dođe, on smatra da će se to odraziti praktično na sve ostale segmente društva.
“Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem”, smatra on.
Osim toga, Milovanović ukazuje na ustaljenu praksu naftnih distributera u BiH da olako dižu cijene kada dođe do poremećaja na svjetskih tržištima, ali nisu tako brzi kada ih treba vratiti.
Kada je riječ o robnim rezervama, Milovanović se slaže da je problem što Republika Srpska nema dovoljno zaliha koje bi mogla iskoristiti, ali ukazuje da bi to moglo pomoći samo kratkoročno.
“Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi”, naglašava on.
Postoji razlog za optimizam
Almir Bečarević, energetski ekspert, nešto je optimističniji jer smatra da tržište često nađe način da kompenzuje potražnju kada se pojave poremećaji.
“U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko. Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače. Tako da nekad čak i od izjava gospodina Trampa zavisi koja će biti cijena barela nafte”, naglašava on.
Ukoliko se trend od sredine sedmice nastavi, Bečarević procjenjuje da bi naredne sedmice cijene naftnih derivata čak mogle blago pasti.
Bečarević je puno kritičniji kada je u pitanju politika nepostojanja strateških rezervi.
“U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice”, ističe on.
Prema njegovom mišljenju, slična situacija je i s prirodnim gasom, koji takođe prati cijene nafte. On naglašava da je gotovo izvjesno da će morati doći do poskupljenja, što će se osjetiti tokom naredne zime.
(Nezavisne novine)
