Raiffeisen banka izgubila je 12,8 miliona maraka težak spor sa Milanom Mišićem, vlasnikom nekoliko preduzeća u Srpskoj, i to zbog nepravilno popunjene mjenice.
Riječ je o pravosnažnoj presudi koju u banci, kako su nam potvrdili, još uvijek razmatraju.
Sve je počelo 2003. godine kada je Raiffeisen banka odobrila milionski kredit firmama „Igmin MM“, „Tvornica opekarskih proizvoda“, „Reunion“ i „Top commerce“.
Sve firme su u vlasništvu Milana Mišića, za čije kredite je on bio mjenični jemac.
Do problema dolazi nakon što glavni dužnik, firma „Igmin MM“ kredit nije vraćala.
U međuvremenu su potpisivani aneksi ugovora kojima je produžen rok otplate, ali ni to nije pomoglo, kredit nije vraćen zbog čega je banka pokušala da protestuje mjenicu i dug naplati od vlasnika ovih firmi Milana Mišića.
Nakon što Mišić mjenicu nije platio stranke završavaju na sudu.
Prvostepeni sud je tužbu banke odbacio navodeći da sporna mjenica, iako ju je tuženi izdao kao vlastitu mjenicu, nije popunjena u skladu sa Zakonom o mjenici i ne sadrži sve bitne elemente mjenice.
„Da bi predmetna mjenica bila vlastita, umjesto klauzule „plaćam za ovu“, treba da piše „platiću za ovu“. Utvrđeno je da isprava koju je tužilac prezentovao kao mjenicu i na kojoj temelji svoje potraživanje nije ispunjena po odredbama Zakona o mjenici, koja mora sadržavati bezuslovno obećanje da će se određeni iznos novca platiti. Da bi predmetna mjenica bila valjana, pored precrtavanja „trasant“ u „izdavalac“, bilo je potrebno i pored precrtane riječi „plaćam za ovu“ upisati „platiću za ovu“ da bi se ispunili uslovi za vlastitu mjenicu“, navodi se u obrazloženju presude Osnovnog suda u Modriči.
Sud je pojasnio da za vlastitu mjenicu, za razliku od trasirane, ne postoji propisani obrazac, pa se u praksi pojavljuje situacija da se vlastita mjenica izda prepravljanjem odštampanog mjeničnog obrasca za trasiranu mjenicu.
To se postiže tako što se postojeći tekst precrtava, a iznad njega upisuju druge riječi da bi se dobio slog koji sadrži bitne sastojke vlastite mjenice.
„Tužilac je pored nezakonitog popunjavanja predmetne mjenice pogrešno upisao i njen datum dospijeća. Dakle u konkretnom slučaju tužilac nije ispravno popunio ni datum dospijeća mjenice, jer je trebao upisati datum dospijeća 3. april 2018. godine, od koga se trebaju računat svi rokovi za mjenično pravne radnje kao i rokovi zastarjelosti“, naveo je u presudi Osnovni sud.
Ovu presudu prije petnaestak dana je potvrdio i Okružni sud u Doboju koji je utvrdio da osim što mjenica nije pravilno ispunjena, tužilac nije prvo od glavnog dužnika tražio isplatu.
„Čak i da je mjenica pravilno ispunjena, kao i da je tužilac pravilno i u zakonskom roku podigao protest predmetne mjenice pred sudom, a nije, tužilac je propustio da predmetnu mjenicu prezentuje na isplatu glavnom dužniku, a potom i podigne protest zbog neuspjele naplate prema glavnom dužniku čime je izgubio pravo regresa prema tuženom kao regresnom dužniku“, navodi se u presudi koja je u posjedu Capitala.
Zbog toga je ovaj sud presudio da je žalba Raiffeisen banke neosnovana.
Na pitanje kako komentarišu ovu presudu i da li će uložiti reviziju iz Raiffeisen banke su kratko poručili da su zaprimili presudu i da razmatraju potencijalne opcije vezano za naredne aktivnosti.
Zastupnik tuženog Milan Petković nije bio dostupan za komentar.
Ovo je prvi veliki ovakav spor u Srpskoj, a stručnjaci sa kojima smo razgovarali kažu da bi on mogao imati veliki značaj za sudsku praksu što se tiče mjeničnih sporova.
Presuda je zabrinula mnoge bankare koje će ovo natjerati da iz ladica izvade svoje mjenice i detaljno ih pregledaju.
Ko je Milan Mišić?
Milan Mišić je vlasnik grupacije „Igmin MM“ koja u svom vlasništvu ima nekoliko preduzeća.
Mišić je vlasnik i ostalih firmi koje su učestvovale u ovom kreditu.
Jedna od njih, banjalučka Tvornica opekarskih proizvoda u kojoj je zaključen stečajni postupak.
Nekadašnji direktor tvornice Miladin Šukalo ranije je za “Nezavisne novine” rekao da je više razloga zbog kojih je preduzeće propalo, ali da je osnovni taj što su svojom imovinom, među kojom je i 142 dunuma zemlje, bili žiranti ostalim preduzećima u “Igmin” grupaciji, čiji su dio bili.
