Najvjernije mušterije ljudi koji su otišli u inostranstvo, pa žale za rodnim krajem
U duhu “Kočićevih dana”, u Banjaluci je održan drugi Sajam starih i umjetničkih zanata i domaće radinosti u parku “Petar Kočić”.
Riječ je o sada već tradicionalnom sajmu koji je prošle godine privukao veliki broj posjetilaca svih uzrasta, prvenstveno zbog zanimljivih radionica koje za cilj imaju očuvanje običaja i tradicije.
Goran Irić, vunovlačar iz Banjaluke, svoje unikatne, ručno rađene vunene proizvode izložio je na ovom sajmu.
– Dugo se bavim ovim starim zanatom, ovo je tradicija moje porodice i moj djed se bavio ovim zanatom. Tako sam se od malih nogu igrao sa vunom i onda sam zavolio ovaj posao i počeo se baviti ovim starim tradicionalnim zanatom – objasnio je on.
Kako dodaje, on je jedini vunovlačar u Republici Srpskoj, ali i Bosni i Hercegovini.
– Ko god zna šta je vuna, traži proizvode od nje, ali problem je što nema više velikih zima – rekao je on. Dodao je da ga građani mogu pronaći na Facebook stranici.
– Vuna sakuplja vodu, vi kada imate vunene čarape ili priglavke, oni se ne osjete na mirise, jer je riječ o prirodnom vlaknu. Dlaka vune je šuplja pod mikroskopom i ona sakuplja vodu. Pored priglavaka i vunenih čarapa, radimo i ćilime, štep deke, jastuke, jorgane, dušeke, nadmadrace i još mnogo toga – rekao je on.
Slađana Majstorović, koja se bavi zmijanjskim vezom, istakla je da se ovim poslom bave sestra majka i ona.
– Zmijanjski vez je karakterističan za ovaj naš kraj, a pogotovo za vrijeme ‘Kočićevih dana’, kada se više priča o njemu nego obično. Žene su nekada vezle narodne nošnje, djevojačku spremu, slike, a sada je to sve malo drugačije. Sav taj asortiman se proširio u zavisnosti od toga ko od nas ima neku ideju. Ja na modernim odjevnim predmetima vezem, tako možete pronaći zmijanjski vez na haljinama, tunikama, dječjim košuljicama. Kod mene se može pronaći nešto moderno sa dodacima tradicije – objasnila je ona te dodala da se u zadnje vrijeme malo više pažnje posvećuje tradiciji i zmijanjskom vezu.
Kako ističe, većinom su ljudi koji su otišli u inostranstvo postali svjesni vrijednosti tradicije i svega ovoga.
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
Srpskainfo.com
