Udruženje za zaštitu životinja “WagWag” iz Banjaluke već duže vrijeme planira da pomogne svojim volonterima koji hrane mačke tako što će, po uzoru na pozitivne primjere u Turskoj, napraviti hranilište za mačke, a trenutno su u fazi traženja donatora koji su voljni da podrže ovaj projekat.
Potvrdila je to za “Nezavisne novine” Anđela Španović, predsjednica ovog udruženja, koja je istakla da bi grad na Vrbasu izgradnjom ovakvog hranilišta bio rame uz rame s evropskim gradovima.
“Razloga zašto je hranilište za mačke potrebno ima bar 30, ali uzeću samo jedan primjer, a to je da smo nedavno imali situaciju da se volonterka koja hrani mačke oko zgrada rasplakala jer nema više čime da ih nahrani. Čak i kad ima čime da ih nahrani, ostali stanari koji ne vole mačke ih maltretiraju. Isto tako, ima maca koje se duplo hrane jer u istom danu dvije volonterke budu u različito vrijeme na istom mjestu. Izgradnjom hranilišta mi bismo rasteretili volontere, hrana bi bila na sigurnom, a mace fizički odvojene od ljudi koji ne vole životinje. Volonteri bi imali uvid i u to koliko je hrane ostalo i ne bi dolazilo do preklapanja”, rekla je Španovićeva i dodala da bi to olakšalo evidenciju hranjenja napuštenih mačaka.
“Mi već dugo tražimo rješenje kako da pomognemo što većem broju volontera istovremeno, a ovaj primjer hranilišta se u posljednje vrijeme počeo pojavljivati na društvenim mrežama i mi smo ga prepoznali kao rješenje za više problema. Hranilište bi olakšalo i hvatanje maca radi sterilizacije i kastracije, jer je planirano da ono ima mali ulaz za mace, koji volonteri mogu privremeno zatvoriti. Takođe, naši volonteri nerijetko nose jako velike količine hrane na hranilišta, što je teško, a ovdje bi napravili vratašca i prostor za skladištenje hrane i sredstava za čišćenje, a samo bi volonteri imali ključ”, objašnjava Španovićeva.
Dodaje da je za ovaj projekat potrebno oko 3.000 KM, ali i da postoji šansa da taj iznos bude i manji, a, kako kaže, sve zavisi od terena gdje bi kućicu mogli postaviti.
“Ako bismo imali prostor koji je već pod video-nadzorom, to bi nam smanjilo budžet za hranilište jer ne moramo da postavljamo kamere. Ja sam interno na sastancima u Gradskoj upravi, koji su se primarno bavili azilom, pominjala ovakav projekat i, u suštini, neke neformalne reakcije su bile pozitivne. To dosta ohrabruje da bismo mogli dobiti dozvolu za postavljanje. Čak i ako se desi da ne dobijemo saglasnost grada, postoje privatna zemljišta koja su otvorena za pristup i mi vjerujemo da ćemo uspjeti naći ljude koji su dovoljno humani da nam ustupe svoj prostor. Mi smo ovaj objekat, za razliku od onog u Turskoj, zamislili u vidu nekog kioska koji se po potrebi može i pomjeriti, pa vjerujemo da neće biti problema za dobijanje dozvole. Naravno, planiramo i da naglasimo da je to prostor koji je pod video-nadzorom, jer je to, nažalost, neophodno”, kazala je Španovićeva.
Istakla je da po završetku projekta “WagWag” planira da pozove svako od udruženja u Banjaluci da predloži po jednu volonterku u naselju koja bi dobila ključ za pristup.
Španovićeva je dodala da svi koji žele da podrže rad Udruženja “WagWag” mogu da im se jave na njihovim društvenim mrežama i na mail info@wagwag.club.
Nezavisne.com
