U banjalučkoj Gimnaziji trenutno jednom razredu istoriju predaju čak 3 profesora, a ovaj primjer najbolje pokazuje problem sa nedostatkom prosvjetnih radnika koji je sve izraženiji u Republici Srpskoj.
Gimnazija je zbog odlaska profesorke istorije na bolovanje bila primorana da internom raspodjelom časova spriječi da učenici ispaštaju, jer na birou za zapošljavanje nije bilo nijednog slobodnog profesora istorije.
Direktorka banjalučke Gimnazije Živka Bačinski objašnjava da u školi trenutno imaju popunjen sav stručni kadar, ali da kratkoročne zamjene predstavljaju veliku prepreku jer svi traže angažman na duži period.
– Na sreću, trenutno imamo popunjen sav stručni kadar i nemamo nijedan predmet na kojem ne predaje stručna osoba. Što se tiče informacije o profesoru istorije, koleginica je na bolovanju do 31. oktobra. S obzirom na to da je u pitanju zamjena na mjesec dana, tu je uvijek teže naći nekoga. Kontaktirali smo Zavod za zapošljavanje, ali nisu imali nijednog profesora istorije kojeg bi nam poslali. Zato je aktiv profesora istorije odlučio da učenici ne smiju da trpe. Pola norme prihvatio je jedan profesor koji radi u Čelincu i nema punu normu, dok su preostalih osam časova preuzeli naši profesori iz škole – rekla je ona.
Objasnila je da je profesorka koja je na bolovanju u stalnom kontaktu sa kolegama, tako da učenici neće imati posljedice.
Deficitarni kadrovi
Godinama se priča o nedostatku nastavnog kadra iz matematike i fizike, ali u posljednje vrijeme ovaj trend se proširio i na druge naučne oblasti.
– Nedostatak kadra više nije vezan samo za matematiku i fiziku, počinju da nedostaju i profesori drugih predmeta. Imamo profesora fizičkog koji je na bolovanju i jedva smo preko Zavoda za zapošljavanje našli zamjenu. Gimnazija je sama po sebi primamljiva profesorima pa se nekako snalazimo, zovemo PMF, dekane, borimo se na sve načine jer djeca ne smiju da ispaštaju. Znatno je teže manjim školama u manjim mjestima jer kadra na birou nema – rekla je Živka Bačinski.
Ispričala je da je završila Pedagošku akademiju i Prirodno-matematički fakultet, da se cijeli život pripremala za ovaj poziv, kao i da je već 30 godina u prosvjeti.
– Danas se više ne može reći da su plate u prosvjeti loše, pogotovo u odnosu na period poslije rata kada ih nije ni bilo. Opala je opšta zainteresovanost mladih za rad u prosvjeti i opala je motivacija. Prisutna je ta želja za odlaskom u inostranstvo, iako ni vani nije sve tako bajno, mnogi odu pa se vraćaju – dodala je ona.
Položaj prosvjetnih radnika
Povodom 5. oktobra – Svjetskog dana prosvjetnih radnika na ovaj problem upozorili su i predstavnici Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, naglašavajući da prosvjetari zaslužuju veću pažnju, bolji materijalni i socijalni položaj, te adekvatnije vrednovanje njihovog rada.
Predsjednik Sindikata Dragan Gnjatić upozorio je da je sve manje mladih koji se odlučuju za upis na pedagoške fakultete, što stvara ozbiljne rupe u sistemu, piše Srpskainfo.
– Prema podacima UN-a, u svijetu nedostaje oko 44 miliona prosvjetnih radnika, dok u Evropi i Sjevernoj Americi fali oko pet miliona. I kod nas je sve manje svršenih srednjoškolaca na pedagoškim fakultetima. Nastavnica koja treba da ide na trudničko bolovanje nema zamjenu jer na biroima nema profesora razredne nastave. Takođe, na biroima rada nema nijednog vaspitača u predškolskim ustanovama – rekao je Gnjatić.
Pozvao je i na snažniju zaštitu prosvjetnih radnika i djece od svih oblika nasilja u školama i vrtićima, poručivši da društvo u cjelini ima problem ako djeca za uzore budu imala loše primjere.
Iz Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS poručili su da je ulaganje u prosvjetne radnike ujedno i ulaganje u djecu, obrazovanje i budućnost čitavog društva.
