7. Jula 2026.

Američki tužioci dolaze u Derventu: Zločini nad Srbima u logoru Rabić pod istragom

Grupa američkih tužilaca trebala bi ovog mjeseca doći u Derventu i, zajedno sa službenicima Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine, uzeti izjave od osam logoraša o strahotama koje su pretrpjeli u zloglasnom logoru za Srbe u vojnom skladištu Rabić na teritoriji tog grada tokom proljeća 1992. godine.

U Derventi su, tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, prije nego što je Vojska Republike Srpske i formirana, hrvatske i muslimanske snage napadale lokalno srpsko stanovništvo. Istovremeno, u gradu su formirani logori za Srbe, među kojima su najozloglašeniji bili u Domu vojske i na lokaciji Rabić, javlja “Glas Srpske” .

U logoru Rabić, formiranom u aprilu 1992. godine, bilo je zatočeno 120 Srba, dok je kroz logore u Derventima prošlo ukupno stotine srpskih civila.

Zbog ubistava i mučenja zatvorenika, vođeni su procesi pred pravosuđem i pojedinci su osuđivani na zatvorske kazne, od jedne godine do nekoliko njih, a tužioci iz Amerike bi sa svim tim trebali biti upoznati već ovog mjeseca.

Svjedočenja osam preživjelih logoraša

To je za “Glas” potvrdio predsjednik Udruženja logoraša Dervente Drago Knežević, koji je i sam početkom devedesetih godina prošlog stoljeća doživio torturu u tamošnjim logorima.

“Četiri ili pet tužilaca iz Amerike trebalo bi, zbog dosadašnje saradnje s lokalnim tužilaštvom, doći i ispitati logoraše u vezi s logorom Rabić. To bi trebalo biti urađeno od 20. jula i tokom narednih nekoliko dana”, rekao je Knežević, koji će, zajedno s još dvojicom bivših logoraša, biti saslušan prvog dana posjete.

Tragovi vode do Amerike

U ovom trenutku, kaže, ne zna šta će se dalje dešavati.

“Pretpostavka je da traže informacije o određenim osobama koje su bile u Rabiću, a sada se nalaze u Americi kako bi tamo mogli poduzeti daljnje mjere, poput deportacije ili izručenja našem pravosuđu”, smatra Knežević.

Strahovi koji ne blijede

Haris Skerlić je 2024. godine osuđen na godinu dana zatvora zbog zlostavljanja civila, a u optužnici je navedeno da je u tome učestvovao i optuženijev brat blizanac Muris, koji u vrijeme te presude nije bio dostupan pravosuđu u Doboju.

“Vidjet ćemo za koga će Amerikanci pitati. Uglavnom se radi o blizancu, odnosno obojici, jer su bili ili su još uvijek u Americi. Ne znam hoće li američko tužilaštvo poduzeti još neke mjere protiv njega, ali znam da sam bio jedan od njihovih pacijenata. Jedan od njih me je izveo napolje, naredio mi da kleknem i dao mi pištolj da se ubijem. Prislonio sam ga na sljepoočnicu, povukao okidač, ali je opalio prazno i ​​on mi je opsovao: “Majku četničku”, rekavši da će se ubiti. Dok sam kleknuo, udario me je tim vojničkim čizmama u prsa i lice”, rekao je Knežević, dodajući da je nakon toga neko vrijeme ostao u hangaru na Rabiću, zakopan pod zemljom.

Zločini koji su već djelimično procesuirani

Azra Bašić, koja je 2018. godine osuđena na 14 godina zatvora, bila je najpoznatija po brutalnosti zločina nad civilima Derventa.

Komandanti i vojnici Vojske Republike Srpske svojevremeno su govorili o strašnim scenama pri ulasku u Derventu nakon što je grad oslobođen 4. jula u okviru najpoznatije i najvažnije vojne operacije probijanja koridora prema Srbiji 1992. godine.

Gravirani križ

Ilija Ćuk je također govorio o strahotama logora u Derventi. To svjedočenje zabilježeno je u Atlasu zločina nad Srbima u odbrambeno-otadžbinskom ratu tokom 1992. godine Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

„Od zadobijenih batina sam se onesvijestio, a neko mi je nožem na leđima urezao krst sa četiri ‘S’. Neko mi je isti znak urezao i na čelu. U tom stanju sam odveden u logor Rabić. Nekoliko dana kasnije, kada sam se osvijestio, počela su mučenja. Tukli su nas daskama, puškama, maljevima i drugim predmetima… Nezirović Almaz je nama Čardaklijama naredio da se skinemo potpuno goli, naslonimo dlanove na sto, a zatim su nas udarali pendrekom po rukama, glavi i leđima. Pored ovoga, bilo je i psihičkog zlostavljanja. Sjećam se da su nam za “dirigenta” odredili jednu mentalno zaostalu osobu, i svi smo zajedno morali pjevati ustaške pjesme. Prijetili su da će nas poklati“, svjedočio je Ilić.

Podijeli vijest na: