Oko 70 odsto Amerikanaca je pod stresom zbog predstojećih predsjedničkih izbora, koji se održavaju 5. novembra.
Pokazalo je ovo jedno od posljednjih istraživanja grupe psihologa u kom se ističe da je glavni razlog za to briga o “budućnosti nacije” zbog velike polarizacije unutar američkog društva, ali i “potencijalnih posljedica rezultata izbora”, jer su mnogi u strahu da bi moglo doći i do građanskog rata. Drugo istraživanje je otkrilo da čak 84 odsto anketiranih smatra da je zemlja više podijeljena nego prije deset godina, a njihovo raspoloženje kreće se između bijesa, frustracije i apatične ravnodušnosti. Američke glasače, nisu štedjeli ni sami političari, predsjednički kandidati demokrata i republikanaca, Kamala Haris i Donald Tramp, dodatno ih stresirajući, predstavljajući ove izbore hamletovskom rečenicom – “Biti ili ne biti”. Da su ovi izbori po mnogo čemu uistinu istorijski – govori i to što su oči cijelog svijeta usmjerene ka ovoj državi.
Strah od prevara
Prema riječima profesora na univerzitetu Nevada u Las Vegasu Majkla Pravice, ovi izbori su prije svega egzistencijalni, jer obični ljudi shvataju da je život pod administracijom Harisova-Bajden daleko gori nego što je bio pod administracijom Donalda Trampa. Smatra i da će ako oni budu fer Tramp pobijediti i to ubjedljivo. Međutim, ne isključuje mogućnost da bude i nekih novih izbornih prevara, koje su bile očigledne na izborima 2020. godine. Kako pojašnjava, one nikada nisu do kraja rasvijetljene, već su zakopane i cenzurisane od strane mejnstrim medija.
– Uprkos mnogim naporima da se te izborne prevare otklone i minimiziraju, pogotovo u državama kao što su Arizona, Džordžija, Mičigen, Pensilvanija i Viskonsin to nije učinjeno. I to je nešto što brine – kaže Pravica, opisujući atmosferu pred predsjedničke izbore u SAD.
Kada je u pitanju šta bi to moglo odlučiti ko će pobijediti, odnosno šta bi moglo presuditi kada se bude biralo između Trampa i Harisove, Pravica kaže da nikako iz vida ne bi trebalo izgubiti da se milioni Amerikanaca danas suočavaju sa povećanim životnim troškovima, beskućništvom i efektima ilegalnih imigracija. Navodi da unutar samog društva nikada nije bila veća podijeljenost između onih koji “imaju” i “neimaju”, ali i da je veoma mnogo ljudi uznemireno zbog trošenja ogromnog novca koji se šalje u Ukrajinu i zbog stanja na Bliskom istoku. Ovaj drugi segment, kako kaže, mogao bi imati uticaja u državama kao što je Mičigen, državi u kojoj živi veliki broj arapsko-američkog stanovništva.
Na pitanje koji bi od kandidata bio bolji za Srbe i zbog čega, Pravica kaže da nikako ne bi trebalo zaboraviti da je Tramp, u posljednjih 50 godina, bio jedini američki predsjednik koji nikada nije započeo rat dok je bio na vlasti.
– Iako je napravio greške u spoljnoj politici, nije ratni huškač i nije dužan američkom vojnom industrijskom kompleksu. Tramp je trgovac i talentovan biznismen. S druge strane, Džo Bajden nikada nije bio prijatelj Srba, jer je marioneta globalističkih ratnih jastrebova. Kada je u pitanju Kamala Haris, ona nikada nije pobedila na unutarstranačkim izborima. Uvek su je na neko mesto gurale elite, koje ne vole Srbe. Politika tih elita je antisrpska i nije se menjala vekovima. Kada sve to uzmemo u obzir, verujem da bi Tramp kao predsednik bio daleko bolji za sve pa i same Srbe, jer neće biti više antisrpske politike. On će se više fokusirati na unutrašnje stvari, na obnovu Amerike i razbijanje duboke države – navodi Pravica, dodajući da će u slučaju pobjede Harisove, ona biti samo marioneta istih mračnih sila koje su okrenule SAD protiv Srbije.
Sve teži život
Predizbornu situaciju u ovoj zemlji za “Glas Srpske” prokomentarisala je i profesorica sa Berkli univerziteta Jasmina Vujić, poručujući da je posljednjih sedmica vidljiv rast Trampove popularnosti.
Kako kaže, dok na Trampovim predizbornim skupovima broj prisutnih često ide i preko stotinu hiljada, na skupove gdje govori Kamala moraju da dovoze ljude autobusima. Dok Tramp bez problema daje intervjue uživo bez ikakve pripreme, Kamala, dodaje, ne može bez telepromptera i u nekoliko posljednjih intervjua sa voditeljima koji su se svom silom trudili da joj pomognu, nije mogla da odgovori na najosnovnija pitanja o ekonomiji, o mećunarodnim odnosima i slično.
– Koliko je ona loš predsednički kandidat ukazuje i to da su čak i poznate novinske kuće koje su uvek pred izbore izlazile sa podrškom kandidatima iz Demokratske stranke, sada odbile da je podrže. Tu pre svega mislim na “Los Anđeles tajms” i “Vašington post” – kaže Vujićeva.
Navodi da će pobjednika odlučiti glasanje u takozvanim sving državama – Pensilvaniji, Mičigenu, Nevadi, Arizoni, Sjevernoj Karolini, Viskonsinu i Džordžiji.
– Ko pobedi u njima, pobećuje na izborima – kaže Vujićeva, ističući da trenutno u tim državama Tramp ili ima malu prednost ili je izjednačen sa Kamalom.
Ono što američke građane najviše zabrinjava, navodi ona, jeste porast inflacije, pad životnog standarda, gubitak posla, strahovit porast kriminala, milioni migranata koji su za vrijeme vlade Bajdena i Harisove pušteni da pređu granicu bez ikakvih dokumenata, kao i strah od trećeg svjetskog rata koji bi mogao da bude nuklearan.
– Što se tiče ilegalnih migranata, građani su ogorčeni što im vlada Bajdena i Harisove plaća smeštaj, daje im poslove i čak dozvoljava da glasaju iako nisu državljani, dok ogroman broj beskućnika i siromašnih nema dovoljno za najneophodnije životne potrebe – navodi ona.
To je, kako dodaje, naročito vidljivo u Kaliforniji, gdje živi, a u kojoj već duže vrijeme vlada Demokratska stranka. U ovoj saveznoj držaci, životni standard drastično je pao, broj beskućnika nevjerovatno porastao te se čak dešava da obični ljudi izbjegavaju da i po danu prođu centrom San Franciska ili Los Anđelesa zbog kriminala.
– Čak i veliki trgovinski lanci se zatvaraju i sele u druge američke države. Sve više ljudi napušta Kaliforniju i odlaze da žive u drugim sredinama. Zato nije čudno što raste Trampova popularnost, jer on za razliku od Harisove obećava da će već prvog dana po ulasku u Belu kuću zaustaviti ilegalne migracije i deportovati kriminalne elemente, da će smanjiti inflaciju i obezbediti poslove prvenstveno za američke građane, da će smanjiti takse i za pojedince i za velike korporacije koje vrate proizvodnju u SAD, da će povećati izdvajanja za policiju i time smanjiti rastući kriminal. On takođe naglašava da je jedini u mogućnosti da zaustavi rastuće konflikte u svetu i da više neće slati američke trupe da se bore i umiru za tuđe zemlje za koje nikad i nisu čuli – ističe Vujićeva.
Kaže da je Trampa otvoreno podržala i Tulsi Gabard, koja je napustila Demokratsku stranku, obrazlažući da je to učinila nakon što je uvidjela da ova stranka zagovara cenzuru, ukidanje slobode govora te eroziju osnovnih prava i sloboda garantovanih najvišim zakonom. Dodaje i da je Trampa podržao i Robert Kenedi junior, poručujući da je sadašnja Demokratska stranka napustila sve principe koje su zagovarali njegov otac i stric, uključujući borbu za mir u svijetu, borbu za radnička prava i srednju klasu, slobodu govora i postala stranka koja zagovara ratove, podjele i velike korporacije i cenzuru drugačijeg mišljenja i govora.
Vujićeva na kraju kaže da je ne čude strahovi pojedinih evropskih lidera, zbog eventualne pobjede Trampa, jer kako je istakla, Evropska unija je nažalost postala suprotnost od onoga što je predstavljalo bazu za njeno formiranje.
– I u ovoj zajednici je drastično smanjena sloboda štampe i govora, uvedena je strahovita cenzura za one koji drugačije misle, što je evidentno na slučaju Mađarske i Slovačke. Većina evropskih lidera su globalisti te je jasno da ne podržavaju Trampa, koji je antiglobalista, već Kamalu koja je predsednički kandidat neokonzervativaca i globalista – kaže Vujićeva.
Borba Mega Elita
I politički analitičar, novinar beogradskih “Novosti” Dragan Vujičić, smatra da su ovi izbori po mnogo čemu istorijski, jer bi mogli odrediti dalju budućnost i sudbinu ove moćne države.
– Ono što je interesantno jeste to da čak 70 odsto, od ukupnog broja anketiranih ljudi, smatra da postoji opasnost da nakon izbora dođe do obračuna između dve strane pa možda i do građanskog rata. Ovo nije ništa drugo do borba između mega elita, u trci za vrh piramide. Zbog toga ne treba da čudi da su obični ljudi na ivici da puknu. Ovo što su demokrate do sada radile, u poslednje četiri godine, devastiralo je Ameriku. U svakom pogledu. Postali su jedna od najpodeljenijih nacija na svetu, koju muče ogromni problemi, kako unutrašnji tako i vanjski. Pretvorili su se u nešto što podseća na levijatana ili hidru čija se glava krije ili ako se pokazuje, onda ima dva lica. Očigledni su i finansijski problemi, koji su povezani sa ranim ratovima i slabljenjem uticaja i moći dolara – navodi Vujičić.
Ono što bi prema njegovom mišljenju moglo biti presudno, ko će pobijediti na ovim predsjedničkim izborima, odnosno biti jezičak na vagi u odmjeravnju snaga dva kandidata, jeste pobuna morala i savjesti. Nada se i da nakon ovih izbora neće doći do nekog građanskog rata, koji je veoma realan u slučaju eventualne pobjede Trampa, jer nikako ne bi trebalo zaboraviti da je takozvana duboka država i do sada sve činila kako bi spriječila povratak Trampa u Bijelu kuću.
Mišljenja je i da bi u slučaju pobjede Trampa, ukoliko je prihvati druga strana, moglo doći do velike globalne relaksacije pa i na ovim našim balkanskim prostorima.
– Kao prvo, trebalo bi da znamo da ni Republika Srpska, a ni Srbija neće biti u vrhu prioriteta Trampove administracije. I to je sigurno dobra vest – zaključio je Vujičić.
Elektorski sistem
Kada američki birači glasaju za predsjednika, oni ne glasaju direktno za svog kandidata. Tehnički, oni biraju elektore, dio Elektorskog koledža, koji potom bira predsjednika. Elektorski koledž je sistem koji obuhvata sve savezne države i sastavljen je od predstavnika – elektora – koji glasove raspoređuju na osnovu rezultata glasanja u svojoj državi.
Kreatori američkog ustava željeli su da predsjednički kandidat pobijedi na nizu regionalnih izbora, umjesto jednog glasanja u cijeloj zemlji, kako bi predsjednik mogao bolje zastupati različite interese zemlje. U svim državama osim u dvije, svi elektori idu pobjedničkom kandidatu te države, bez obzira na to koliko tijesnu pobjedu je ostvario.
Izvor: Glas Srpske
