Američke carine od 30 posto prepolovile su izvoz goraždanske kompanije PTG i uzrokovale pad prihoda za više od 30 miliona KM.
Kompanija PTG (Pobjeda Technology) iz Goražda, koja se bavi proizvodnjom municije, jedna je od prvih velikih “žrtava” nove američke carinske politike, piše BiznisInfo.ba na osnovu novih podataka.
Riječ je o kompaniji koja je godinama bilježila rast i sve bolje poslovne rezultate, te se svrstala među najveće firme u BiH iz oblasti namjenske industrije. U 2025. godini PTG je planirao značajan prodor na američko tržište.
Međutim, američke carine su, kako se pokazalo, snažno pogodile izvoz i dovele do kraha prihoda kompanije.
Pad prihoda zbog izvoza
Ukupni prihodi PTG-a prošle godine iznosili su 36,9 miliona KM, što predstavlja drastičan pad u odnosu na 69,3 miliona KM iz 2024. godine.
Ključni problem nastao je upravo u segmentu izvoza. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda na stranim tržištima:
u 2024. godini iznosili su 64,1 milion KM
dok su u 2025. godini pali na svega 30,7 miliona KM
Smanjeni rashodi spasili poslovanje
Ukupni rashodi kompanije takođe su značajno smanjeni, na 34,5 miliona KM sa 64,4 miliona KM godinu ranije.
Zahvaljujući tome, kompanija je ipak poslovala pozitivno i čak povećala neto dobit na 2,29 miliona KM, u odnosu na 1,51 milion KM iz prethodne godine.
Ipak, pozitivno poslovanje je, kako se može vidjeti, prvenstveno je rezultat smanjenja troškova, a ne rasta poslovne aktivnosti.
Uticaj američke carinske politike
Ovakav rezultat direktna je posljedica carinske politike Sjedinjenih Američkih Država, koja je uticala na smanjenje izvoza na planirano najveće tržište ove kompanije u 2025. godini.
Američke carine stupile su na snagu početkom avgusta prošle godine, a Bosna i Hercegovina se suočila s carinskom stopom od 30 posto za izvoz roba u SAD, što najviše pogađa:
namjensku industriju
metalski sektor
autoindustriju
Podsjetimo da su vlasnici PTG-a poznati preduzetnici iz Goražda Hamid Pršeš i Halil Oković.
Potraga za novim tržištima
Dok su pojedine kompanije uspjele pronaći nova tržišta, poput Iraka, na koja su plasirale svoje proizvode, one koje nisu uspjele ostvariti partnerstva na alternativnim tržištima suočile su se s padom proizvodnje i smanjenjem izvoza.
