Ako se globalna temperatura naraste za jedan ili više Celzijusovih stepeni iznad sadašnjih nivoa, svake će godine milijarde ljudi biti izložene toliko ekstremnim vrućinama i vlazi da se neće moći prirodno rashladiti, pokazala je studija američkih naučnika objavljena prije nekoliko dana u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
Poznato je kako ljudska tijela kratkoročno reaguju na ekstremno visoke temperature, a neki od simptoma su vrtoglavica, mučnina, glavobolja, jako znojenje, umor, grčevi u mišićima, smetenost, ubrzano disanje.
Ali, nije samo važna visina temperature nego i vlažnost vazduha što se izražava parametrom koji zovemo temperatura “mokrog termometra”.
Uvriježeno je mišljenje da je temperatura mokrog termometra od 35 Celzijusovih stepeni pri 100 odsto vlažnosti maksimum koji zdrav čovjek može izdržati maksimalno šest sati, prenosi Jutarnji list.
Temperatura od 35 stepeni pri mokrom termometru dosad je postignuta desetak puta širom svijeta, uglavnom u jugoistočnoj Aziji te na Bliskom istoku.
Ali, prošle godine objavljena studija naučnika Državnog univerziteta Pennsylvania ograničava temperaturu mokrog termometra za mlade i zdrave ljude na oko 31 stepen Celzijusa i 100 odsto vlažnosti.
Svakako, osim o temperaturi i vlažnosti, prag izdržljivosti u određenom trenutku razlikuje se od osobe do osobe, a zavisi i od faktorima okoline, uključujući brzinu vjetra i Sunčevo zračenje.
Rezultati studije u PNAS-u pokazuju da će, ako globalne temperature porastu za dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, 2,2 milijarde stanovnika Pakistana i Indije, milijardu ljudi koji žive u istočnoj Kini i 800 milijuna stanovnika subsaharske Afrike godišnje će iskusiti mnogo sati topline i vlage koje premašuju razinu ljudske tolerancije.
Zabrinjavajuće je i to da su te su regije u kojima žive ljudi s nižim do srednjim primanjima tako da mnogi od pogođenih možda nemaju pristup klima uređajima ili bilo kojem učinkovitom načinu za ublažavanje negativnih zdravstvenih učinaka vrućine.
Ako se zagrijavanje planeta nastavi i bude iznad tri stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivo, nivoe toplote i vlage koje nadilaze ljudsku toleranciju počeće uticati na istočnu obalu i centar SAD. Na tom nivou zagrijavanja Južna Amerika i Australija, takođe, bi doživjele ekstremne nivoe vrućine i vlage.
“Modeli poput ovih dobri su u predviđanju trendova, ali ne predviđaju specifične događaje poput toplotnog talasa 2021. godine u Oregonu koji je ubio više od 700 ljudi ili temperature u Londonu koja je prošlog ljeta dosegla 40 stepena Celzijusa”, rekao je za Phys. org Daniel Vecellio, bioklimatolog s Državnog univerziteta Pennsylvania i glavni autor studije u PNAS-u.
Analiza koju su početkom objavili Washington Post i neprofitna organizacija CarbonPlan pokazala je da će do 2030. godine četiri milijarde ljudi, a do 2050. godine više od pet milijardi ljudi biti izloženo najmanje mjesec dana ekstremnoj vrućini opasnoj po zdravlje.
To je ogromni rast u odnosu na prelaz s 20. na 21. vijeka kada je ekstremnim vrućinama bilo izloženo dvije milijarde ljudi.
U svojoj analizi CarbonPlan je kao opasnu granicu uzeo temperaturu “mokrog termometra” od 32 stepena Celzijusa.
Analiza pokazuje da bi do 2050. godine Osijek mogao imati šest takvih opasnih dana visoke temperature i vlage, Zagreb četiri, Rijeka dva, a Split jedan. Najviše opasnih dana zbog “vlažne vrućine” biće u nigerijskom Lagosu, čak 181 te u Delhiju u Indiji 153.
Naša planeta sad na pravcu zagrijavanja za oko 2,7 stepeni Celzijusa do kraja ovog vijeka što daleko premašuje ciljeve zadane Pariškim klimatskim sporazumom.
Podsjetimo taj važan dokument, donesen u Parizu u decembru 2015. godine, predviđa preduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva stepena Celzijusa do kraja ovog vijeka, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stepeni (u odnosu na predindustrijsko razdoblje), što bi omogućilo opstanak malih ostrvskih država poput Fidžija, Maldiva, Maršalovih ostrva i drugih. Koliko je taj cilj sada teško dostižan, najbolje govori podatak da se svijet već zagrijao za 1,2 stepeni Celzijusa pa bi se globalni rast temperature za 1,5 Celzijevih stepeni mogao dogoditi već za desetak godina.
