U Tuzli i Živinicama proglašena je epidemija krzamaka (morbili), a među zaraženima je najviše djece starosti do šest godina, potvrdila je Dušanka Bećirović, ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona.
Pored krzamaka, zabrinjava i rast broja oboljele djece od velikog kašlja ili hripavca (pertussis), zbog čega je na Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla uspostavljeno posebno odjeljenje u kojem su izolovana zaražena djeca, dok se djeca zaražena morbilima liječe na Klinici za zarazne bolesti.
Obje bolesti sprečavaju se vakcinacijom, koja nije na odgovarajućem nivou, što predstavlja glavni uzrok za širenje bolesti.
“Izostanak vakcinacije djece određene starosne dobi osnovni je razlog za povećanje broja oboljelih od morbila i pertussisa. Obaveza ordinirajućih doktora je da pregledaju vakcinalni karton djeteta koje se upisuje u vrtić ili školu te da obavijeste roditelje da je dijete propustilo primiti propisane vakcine. Ta obavijest treba ići i inspekcijskim organima koji vrše nadzor nad provođenjem imunizacije. Postoje i novčane sankcije, a ne znam da li se one provode”, kaže epidemiolog Blaško Topalović, šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, prenosi portal TIP.ba.
Amer Čustović, načelnik Sektora za higijensko-epidemiološki nadzor, istakao je da je pokrivenost vakcinama nešto iznad 60 posto, a potrebno je 95 posto da bi bili sigurni.
“Mi u Bosni i Hercegovini imamo najkraću paletu vakcina u okruženju. U zamljema okruženja imamo vakcinaciju protiv HPV virusa, zatim pneumokoknu vakcinu, veoma bitnu, a odaziv je kudikamo bolji. Ne znam zašto je kod nas to tako. Ovo je samo indikator šta se može desiti. Imamo puno težih bolesti koje mogu da se pojave. Na zapadnoj hemisferi je iskorijenjena dječija paraliza, ukoliko se ovaj trend nastavi ne znamo šta se može desiti. Vakcine su sigurne, kvalitetne i učinkovite”, kaže Čustović.
U Tuzlanskom kantonu, prema podacima ZJZ TK, u ovoj godini zabilježeno je 48 potvrđenih slučajeva zaraze morbilima i 13 slučajeva pertussisa.
“Trenutno liječimo 13 djece oboljele od velikog kašlja. Radi se o nevakcinisanoj djeci do trećeg mjeseca života sa teškim kliničkim slikama, koja su na oksigenoterapiji… U interesu djece otvorili smo infektivno odjeljenje na našoj klinici. Taj broj raste i preko vikenda će, vjerovatno, biti i veći. Liječenje traje najmanje 15 dana, a može trajati i do tri sedmice. Pertussis ostavlja posljedice na dišne puteve, pa ta djeca mogu imati hronične alergisjke astme, bronhitise, laringitise…”, kaže Lejla Osmančević, načelnica Klinike za dječije bolesti UKC-a Tuzla.
Ervin Alibegović, pomoćnik direktora UKC-a za nastavu i naučno-istraživački rad, istakao je da ova medicinska utanova raspolaže s dovoljnim brojem testova, kadra i lijekova te da se pacijenti prije prijema u bolnicu testiraju na morbile, pertussis, respiratorni sincicijski virus (RSV), influencu i Covid-19.
“Situacija je složena, jer ove bolesti imaju sličnu klinički sliku. Opći simptomi su povišena temperatura, muka, gađenje, povraćanje te zbog toga imamo obavezu testiranja sve djece koja se jave na Kliniku”, rekao je Alibegović.
Kada su u pitanju morbili, Topalović ističe da pokrivenost djece prvom i drugom dozom iznosi 62 posto, što znači da više do 1.300 djece svake godine ostaje nevakcinisano.
“Kada se dostigne kritična masa nevakcinisane djece to je podloga za širenje virusa. Epidemiju morbila imali smo 2015. godine i evo sada. Proglašenje epidemije znači da moramo pojačati nadzor na provođenju higijensko-epidemioloških mjera”, navodi Topalović.
Načelnica Klinike za zarazne bolesti UKC-a Tuzla Rahima Jahić potvrdila je da u posljednjih mjesec u prijemnu ambulantu javlja između 40 i 50 pacijenata.
“Od Nove godine smo hospitalizirali 29 oboljelih od morbila, a pacijenti su najčešće djeca starosti oko godinu. Iz Živinca je hospitalizirano 25 djece, a ostatak je iz Tuzle. Niti jedno dijete nije bilo vakcinisano, a na moje pitanje zašto, dobila sam dogovor roditelja da ne vjeruju vakcinama i da ne žele vakcinaciju”, navodi Jahić.
