Od početka sukoba na Bliskom istoku u BiH je zabilježen značajan rast uvoza goriva, pa je tako u martu ove godine uvezeno gotovo 135 miliona litara, što je za skoro 20 miliona litra više nego u martu prošle godine, a stručnjaci upozoravaju da je razlog tome reakcija distributera na globalne geopolitičke šokove.
Ključni podaci o uvozu goriva
- Mart 2026: 134,65 miliona litara
- Mart 2025: 115,19 miliona litara
- Rast: skoro 20 miliona litara
- Vrijednost 2026: 268,4 miliona KM
- Vrijednost 2025: 149,3 miliona KM
Koliko goriva je uvezeno u martu
Naime, kako se navodi u podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u martu ove godine uvezeno je 134,65 miliona litara goriva u vrijednosti od 268,4 miliona KM, dok je u martu prošle godine uvoz iznosio 115,19 miliona litara, vrijednih 149,3 miliona KM.
Uvoz goriva u martu ove godine veći je za skoro 20 miliona litara, dok je ukupna vrijednost povećana za više od 119 miliona KM u odnosu na isti mjesec prošle godine.
“Dizel zadržava ubjedljivo najveći udio u ukupnom uvozu. U martu ove godine uvezeno je 117,97 miliona litara dizela, vrijednosti 238,3 miliona KM, uz prosječnu cijenu od 2,021 KM po litru. U istom mjesecu prošle godine uvezeno je 100,5 miliona litara, ali po znatno nižoj cijeni od 1,290 KM, što jasno pokazuje koliki je rast troškova ovog energenta”, kazali su iz UIO BiH.
Ističu da je uvoz benzina porastao sa 12,3 miliona na 14,3 miliona litara. Istovremeno, cijena je porasla sa 1,344 KM na 1,764 KM po litru.
Vrijednost uvoza benzina gotovo je udvostručena – sa 16,5 miliona na više od 25,2 miliona KM.
Rast cijena
Ukupni podaci pokazuju da je rast cijena ključni faktor povećanja vrijednosti uvoza, ali i da je došlo do rasta potrošnje.
Prema podacima UIO za tri mjeseca ove godine, uvezena su 362.791.734 litara goriva u vrijednosti od 544.263.408 KM, dok je prošle godine u istom periodu to iznosilo 337.824.737 litara u vrijednosti od 469.430.420 KM
“Benzin se uvozi iz Srbije, Hrvatske i Italije, dok se dizel uvozi iz Italije, Srbije i Hrvatske”, kazali su iz UIO BiH.
Ističu da se, prema Zakonu o akcizama u BiH, trenutno plaća akciza po litru na dizel gorivo i ostala plinska ulja 0,3 KM, petrolej (kerozin) 0,3 KM, motorni benzin – bezolovni 0,35 KM, motorni benzin 0,4 KM, lož-ulje ekstralako i lako specijalno (EL i LS) 0,45 KM, biogoriva i biotečnosti 0,3 KM.
U Bosni i Hercegovini, osim akciza, u cijenu litra derivata nafte uključene su i dvije putarine.
Prema pojašnjenju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, putarina za održavanje puteva iznosi 0,15 KM po litru, dok putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva iznosi 0,25 KM po litri.
Pored akciza i putarina, u osnovicu za obračun poreza na dodatu vrijednost (PDV) ulaze i troškovi proizvodnje, transporta i skladištenja. Sve to zajedno čini osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 odsto.
“Kao primjer, ako je cijena litra dizela 3,5 KM, a akciza iznosi 0,3 KM, putarina za održavanje puteva 0,15 KM, a putarina za izgradnju auto-puteva 0,25 KM, ukupni fiksni nameti iznose 0,7 KM. PDV na ovu osnovicu iznosi 0,51 KM.
Dakle, ukupni nameti države na dizel po litru su 1,21 KM – od čega je 0,3 KM akciza, 0,4 KM putarine i 0,51 KM PDV”, kazali su iz UIO BiH.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe za “Nezavisne novine” da je rast uvoza goriva u martu rezultat reakcije distributera na šok u vezi sa ratom na Bliskom istoku.
“Naime, slijedeći osnovnu poslovnu logiku zaštite profita, distributeri su krenuli sa većim nabavkama kako bi preduprijedili rast troškova nabavke usljed rasta cijena goriva”, kazao je Mlinarević.
Ističe da su, sa druge strane, problemi u lancu snabdijevanja mogli dovesti do nemogućnosti nabavke naftnih derivata te su i sa te strane distributeri imali interes da povećaju nabavke.
