Dok SAD, Iran i regionalni posrednici vode pregovore o mogućem 45-dnevnom primirju, uz male šanse za dogovor, tokom noći i jutra 6. aprila nastavljeni su žestoki napadi između Irana i Izraela, uz poginule i širenje sukoba na druge zemlje regiona.
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, pregovori se vode uz posredovanje više država, uključujući Tursku, Egipat i Pakistan, a cilj je privremeni prekid vatre koji bi mogao otvoriti put ka trajnom rješenju sukoba. Međutim, izvori navode da su izgledi za dogovor ograničeni, uprkos hitnosti situacije i pritisku zbog mogućeg daljeg širenja rata.
Novi napadi i žrtve
Uprkos pregovorima, borbe su nastavljene punim intenzitetom.
U Teheranu je u vazdušnim udarima pogođena stambena zgrada, pri čemu je poginulo najmanje 13 ljudi, dok su pojedini dijelovi grada ostali bez snabdijevanja gasom nakon napada na energetsku infrastrukturu.
Istovremeno su pogođeni i objekti univerziteta, uključujući Šarif univerzitet, što dodatno ukazuje na širenje napada na ključne civilne i obrazovne institucije.
Na izraelskoj strani, u Haifi su iz ruševina pogođene zgrade izvučena tijela dvije osobe nakon raketnog napada, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu za eventualno zatrpanima.
Sukob zahvata sve veći dio regiona
Sukob se sve više preliva van granica Irana i Izraela.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt bili su meta projektila i dronova, dok su njihove protivvazdušne odbrane tokom noći djelovale kako bi presrele napade. U Abu Dabiju je jedna osoba povrijeđena nakon što su krhotine pale na industrijsku zonu nakon presretanja projektila.
Istovremeno, zabilježeni su i napadi na energetsku infrastrukturu u regionu, uključujući ciljeve povezane sa naftnom industrijom, što dodatno pojačava zabrinutost zbog šireg ekonomskog uticaja sukoba.
Trampov rok i prijetnje Iranu
Dodatne tenzije izazvale su i nove poruke iz Vašingtona.
Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) postavio je rok Iranu da ponovo otvori Ormuski moreuz do utorka u 20 časova po istočnom američkom vremenu, uz prijetnju snažnim napadima na infrastrukturu ukoliko se to ne dogodi.
Ovaj moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata, kroz koju u normalnim okolnostima prolazi oko petine globalne nafte i gasa.
Iran je ranije odbacio zahtjeve i poručio da neće popustiti pod pritiscima, uz upozorenje da bi eventualni napadi na njegovu infrastrukturu mogli dovesti do šireg regionalnog sukoba i odmazde prema američkim interesima.
Vojne operacije i direktno uključenje SAD
Sukob dodatno komplikuje i direktno vojno angažovanje Sjedinjenih Država.
Nakon što su dva američka vojna aviona oborena tokom sukoba, američke snage izvele su složenu operaciju spašavanja posade u planinskim dijelovima Irana, što predstavlja jedan od najrizičnijih vojnih poteza od početka rata.
Ovi događaji ukazuju na sve dublju uključenost SAD u sukob i povećavaju rizik od direktne konfrontacije sa Iranom.
Posljedice na globalno tržište
Rastuće tenzije već imaju vidljive posljedice na svjetsku ekonomiju.
Cijena nafte porasla je iznad 110 dolara po barelu, što je direktna posljedica straha od poremećaja snabdijevanja zbog blokade i nestabilnosti u Ormuskom moreuzu.
Iran već sedmicama koristi kontrolu nad ovim strateškim prolazom kao jedan od glavnih aduta u sukobu, čime utiče na globalno tržište energenata i izaziva zabrinutost širom svijeta.
Napadi na infrastrukturu i rastući rizici
U fokusu sukoba sve više su i infrastrukturni ciljevi.
Napadi na energetske objekte, mostove i industrijske zone povećavaju rizik od dugoročnih posljedica po civilno stanovništvo, dok pravni stručnjaci upozoravaju da bi gađanje pojedinih objekata moglo otvoriti pitanje kršenja međunarodnog prava.
Istovremeno, izvještaji ukazuju da su pogođeni i petrohemijski kompleksi i industrijske zone, što dodatno produbljuje ekonomsku i bezbjednosnu krizu u regionu.
