Postoje trenuci u istoriji kada prećutna nepravda govori glasnije od rata i kada se ne oduzimaju samo zemlja ili građevine, već i vjera, identitet i dostojanstvo naroda, a to se upravo dešava danas u Republici Srpskoj, gdje organi povezani sa vlastima na nivou BiH oduzimaju imovinu pravoslavnih hrišćana, ocijenio je Rod Blagojević, bivši guverner Ilinoisa i blizak saradnik predsjednika SAD Donalda Trampa.
Blagojević je u autorskom tekstu za portal “Populist sentinel” istakao da kada se nekome oduzme vjera, sljedeća na redu je sloboda.
– To nije samo lokalni spor oko vlasništva nad zemljištem ili administrativne vlasti. Radi se o nečemu mnogo dubljem – o tome da sloboda vjeroispovijesti i dalje znači nešto u svijetu koji prečesto okreće glavu – naveo je Blagojević.
On je napomenuo da je i ranije viđao “politička prekoračenja”, kao i šta se dešava kada vlasti odluče da mogu da otmu ono što nije njihovo, pravdajući to pravnim tehnikalijama i birokratskim jezikom, ali da se linija prelazi kada se oduzima imovina koja pripada Crkvi i narodu čiji su životi izgrađeni oko vjere.
– To prelazi liniju i trebalo bi da se tiče svakog čovjeka koji voli slobodu, bilo da ste pravoslavni hrišćanin ili ne. Јer danas su oni, ali sutra biste to mogli biti vi – upozorio je Blagojević.
Prema njegovim riječima, Pravoslavna crkva na Balkanu nije samo vjerska institucija, već predstavlja istoriju, kulturu i opstanak naroda.
– Ona je vijekovima odolijevala carstvima, ratovima i progonu. Bila je utočište naroda čiji je identitet bio pod prijetnjom. Crkve nisu samo zgrade, nego živo sjećanje naroda – naglasio je Blagojević.
On je naveo da kada neke vlasti odluče da zaplijene takvu imovinu, to nije samo prebacivanje vlasništva na papiru, već brisanje istorije i ugrožavanje mogućnosti zajednice da se okuplja, da praktikuje vjeru i postoji kao poseban narod.
Blagojević je istakao da treba biti iskren u vezi s tim da kada bi se to dešavalo u gotovo bilo kojoj vjerskoj grupi, izazvalo bi negodovanje u zapadnom svijetu i bilo bi u naslovima, na hitnim samitima i u izjavama solidarnosti, ali kada se radi o pravoslavnim hrišćanima – naročito na Balkanu – tišina je zaglušujuća u vezi s tim.
– Zašto? Zašto je prihvatljivo da se to ignoriše? Zašto je lakše to odbaciti kao regionalno pitanje, umjesto da se prizna da je to kršenje osnovnih ljudskih prava? – upitao je Blagojević.
Prema njegovim riječima, odgovor je, vjerovatno, neprijatan.
– To ima veze sa geopolitikom, sa narativima na koje smo navikli i sa tendencijom da se kompleksni regioni pojednostave kao uvjerljive priče, ali ljudska prava ne zavise od narativa niti od toga da li je uzrok politički moderan – ona su ili univerzalna ili beznačajna – naglasio je Blagojević.
On je naveo da ono što se trenutno dešava u Republici Srpskoj postavlja ozbiljna pitanja u vezi sa vladavinom prava, jer je pravo na imovinu jedan od temelja bilo kog slobodnog društva.
– Ako vlasti mogu da zaplijene crkveno vlasništvo pod sumnjivim okolnostima, šta ih sprečava da isto urade pojedincima, firmama ili drugim institucijama? – upitao je Blagojević.
On smatra da tu počinje postepena erozija, sa otimanjem zgrada, crkava i opravdanjima koja samo na površini zvuče razumno.
– I prije nego što shvatite, sam princip nestaje. Vidjeli smo ranije takav šablon, u različitim zemljama, pod različitim režimima. To se nikada ne završi dobro – upozorio je Blagojević.
Prema njegovim riječima, tu se dolazi do dijela koji bi trebao da konkretno zabrine Amerikance, jer se smatra da je sloboda vjeroispovijesti jedno od osnovnih prava, zagarantovano ustavom, i nešto što se sa ponosom brani širom svijeta.
– Međutim, šta znači privrženost ako ćutimo kada je neprijatno? Sloboda vjeroispovijesti ne dolazi označena zvjezdicom u tekstu, niti se primjenjuje samo onda kada je to politički lako ili kada je u skladu sa narativima koji preovladavaju – ona se primjenjuje uvijek, svuda i na svakog, a to uključuje i pravoslavne hrišćane na Balkanu – naglasio je Blagojević.
On je naveo da će pojedini, vjerovatno, reći da je to “komplikovano pravno pitanje”, te da istorijski sporovi, polaganje prava i birokratija otežavaju pronalaženje krivca.
Blagojević piše da situacija na Balkanu jeste oduvijek bila komplikovana, ali da se kompleksnost ne smije koristiti kao izgovor za ignorisanje ugroženosti osnovnih prava.
Prema njegovim riječima, to pitanje je, u svojoj suštini, jednostavno, jer se tada postavlja i pitanje da li se narodu oduzima crkveno vlasništvo, a samim tim i mogućnost da slobodno praktikuju svoju vjeru.
– Ako je na ovo pitanje odgovor pozitivan i ako svi pokazatelji ukazuju da jeste, onda je međunarodna zajednica obavezna da se oglasi – ne selektivno niti oprezno, već jasno, jer tišina u ovakvim slučajevima ne predstavlja neutralnost, već saučesnitvo – poručio je Blagojević.
On je naveo da zna kako je to kada je neko “na pogrešnoj strani vlasti” i kako je to kada se institucije koje bi trebale da štite prava, zapravo, okrenu protiv tih prava, kao i to koliko je važno za narod da govori, ne samo za sebe već i za druge.
– Ovo je jedan od tih trenutaka. SAD, zajedno sa svojim saveznicima, trebaju da obrate pažnju. Diplomatski pritisak i javne izjave su važni, pa čak i samo priznavanje.
Kada vlasti znaju da svijet gleda, drugačije se ponašaju, jer kada misle da nikoga nije briga, onda se nanosi stvarna šteta – smatra Blagojević.
On je napomenuo da se tu ne radi o zauzimanju strana u regionalnom sporu, već o dosljednosti principima i o tome da se kaže da sloboda vjeroispovijesti i imovinska prava nisu tema pregovora, bez obzira o kome se radi i u kom dijelu svijeta.
– Јer ako ne uspijemo da odbranimo takve principe kod drugih, slabimo ih i za sebe. Istorija ima način da sudi o tim trenucima, jer postavlja pitanje ko je govorio, a ko ćutao – ko je branio ugrožene, a ko je okrenuo glavu – naveo je Blagojević.
On je naglasio da pravoslavni hrišćani u Republici Srpskoj “zaslužuju da znaju da nisu sami i da su važni njihova vjera, istorija i prava”.
– Mi ostali trebamo da odlučimo u šta vjerujemo, jer kada se otme vjera – sloboda je sljedeća – zaključio je Blagojević.
RTRS.
