Zemlja koja bi najviše mogla stradati od američkog i izraelskog napada na Iran jeste Irak sa 47 miliona stanovnika, zbog svoje krhke političke strukture i velike budžetske zavisnosti od nafte.
Irak je godinama bio bojno polje na kojem su se sukobljavali interesi Teherana i Washingtona. U roku od nekoliko sati nakon početka američko-izraelskog napada na Iran 28. februara ponovo su izbili sukobi i u Iraku. U Iraku se vodi paralelni rat ili „rat u sjeni“, kako piše Financial Times. Iran i šiitske grupe koje Iran podržava gađaju američke baze u Iraku, dok SAD bombarduje proiranske grupe u Iraku.
U utorak su šiitske milicije u Iraku napale američki diplomatski objekat u Bagdadu, nakon raketnih napada na izraelske i američke baze u Jordanu, izvještava britanski Guardian, upozoravajući da se Irak pojavljuje kao novo ključno poprište sukoba, dok se borbe sve više rasplamsavaju.
Irak je na udaru obje zaraćene strane, izjavio je irački ministar vanjskih poslova Fuad Husein na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Učenica drži sliku novog iranskog vođe na antiameričkim protestima u Bagdadu 12. marta.
Jedna proiranska grupa objavila je da su u utorak u zračnom napadu ubijena četiri njena borca u bazi na sjeveru Iraka, u najnovijem u nizu takvih napada koje su najvjerovatnije izveli SAD ili Izrael. Proiranske milicije istovremeno gotovo svakodnevno napadaju američku bazu u Erbilu, glavnom gradu iračke autonomne regije Kurdistan, te pucaju na položaje potencijalnih američkih saveznika među lokalnim kurdskim frakcijama.
Od početka rata 28. februara stižu nepotvrđene informacije da američki i izraelski specijalci upadaju u Irak i djeluju protiv proiranskih šiitskih milicija. Bagdad je protestovao Izraelu jer su poslali svoje specijalce, a u sukobu između izraelskih specijalaca i iračkih službenih snaga bilo je poginulih Iračana. Izraelci su također izveli više zračnih napada na položaje šiitskih grupa na zapadu i jugu Iraka.
Izgorjeli tankeri
S druge strane, Irak optužuje Irance da su ispalili rakete koje su zapalile dva tankera pored iračke obale. Poginula je najmanje jedna osoba. Zbog eskalacije sukoba iračke vlasti su u četvrtak objavile da obustavljaju rad naftnih terminala.
Dva napadnuta broda Irak je koristio za prijevoz svoje nafte, saopćila je iračka agencija za izvoz nafte. Međutim, New York Times piše da je tanker Safesea Vishnu, koji plovi pod zastavom Maršalovih Otoka, zapravo u vlasništvu američke kompanije. Iran je preuzeo odgovornost za napad na tanker pod zastavom Maršalovih Otoka. Drugi brod nisu spomenuli, a riječ je o tankeru Zefyros pod zastavom Malte i nije jasno da li je on bio posebno ciljan ili je stradao u napadu na prvi tanker.
Dim iznad Erbila pokazuje gdje je protivzračna odbrana spriječila napad dronom.
Iračani nisu imali žrtve samo u sukobu s izraelskim specijalcima. Ubrzo nakon početka rata, piše Financial Times, pastir iz pustinje na jugu Iraka dojavio je da je primijetio neoznačena vojna vozila i strane vojnike koji se spuštaju iz helikoptera. Irački vojnici krenuli su u patrolu u blizini saudijske granice i ubrzo su se našli pod vatrom: jedan vojnik je poginuo, a dvojica su ranjena. Nije objavljeno ko su napadači, ali Financial Times piše da su to vjerovatno bili američki specijalci. Prema jednom izvoru, u Saudijskoj Arabiji su grupe iz Iraka izvele napad, pa su zatim „strane snage prešle u Irak kako bi neutralizirale prijetnju“. Američki vojni zvaničnik rekao je za Financial Times da su provodili operacije u Iraku kao dio akcije u Iranu, ali isključivo s ciljem odbrane američkih trupa koje su napale grupe povezane s Iranom. Američki izvor negira da su se sukobili s regularnim iračkim snagama.
Krhka ravnoteža
Širenje sukoba na Irak prijeti urušavanjem ionako krhke ravnoteže u toj zemlji koja se nikada nije oporavila od američke invazije 2003. godine radi rušenja režima Sadama Huseina. Iračka ekonomija ovisi o izvozu nafte, koji je naglo pao zbog iranske blokade Hormuškog moreuza. Učestali su nestanci struje u trenutku kada se političari bore za formiranje nove vlade.
Pripadnik bataljona Imam Ali, oružanog krila Islamskog pokreta Iraka koji djeluje unutar paravojnih Snaga narodne mobilizacije, drži portret pokojnog ajatolaha Ruholaha Homeinija i bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneija tokom skupa povodom Dana Kudsa održanog 5. aprila 2024. u Bagdadu.
Šiitske milicije koje podržava Teheran preuzele su odgovornost za desetak raketnih i napada bespilotnim letjelicama usmjerenih na američke vojne i diplomatske objekte. Napadnuta je američka ambasada u Bagdadu, a 1. marta i američka zračna baza u Erbilu. Dana 10. marta s nekoliko dronova pogođen je američki diplomatski i logistički objekat unutar kompleksa aerodroma u Bagdadu. Sljedeći dan Amerikanci su pokrenuli protuudar na položaje proiranskih šiitskih grupa. Naoružane grupe napale su i naftnu infrastrukturu, aerodrom i hotele u kojima su smješteni američki državljani u Erbilu. Šiitske milicije iz Iraka također su preuzele odgovornost za napade na Jordan i Kuvajt. Napadnuta je i italijanska vojna baza u iračkom Kurdistanu. Samo u napadima u Kurdistanu korišteno je na stotine dronova.
Iran je napao baze iranskih kurdskih grupa koje su u neprijateljstvu s Teheranom, a prošle sedmice pojavile su se informacije da ih SAD i Izrael pripremaju za upad u zapadni Iran. U petak je jedna šiitska milicija izvijestila o sukobu s američkim helikopterima Apache iznad Mosula, ali Washington to nije potvrdio. „Nisu tražili naše dopuštenje“, izjavio je irački zvaničnik za Financial Times.
Likvidacije šiitskih lidera
Bivša zvaničnica američkog State Departmenta za Irak i Iran, a sadašnja analitičarka Atlantskog vijeća Victoria Taylor zaključuje da su američke snage pokušavale uništiti sisteme zračnog nadzora ili komunikacija ključne za milicije, nastojeći ih onesposobiti već na samom početku sukoba.
Borci iranskih Kurda, pripadnici organizacije Sazmani Khabat, snimljeni u Erbilu na sjeveru Iraka.
Iračke šiitske milicije uglavnom su formirane nakon američke invazije na Irak 2003. godine, navodi Financial Times. Radi se o desetinama grupa koje zajedno imaju više od 100.000 boraca. Neke su integrirane u iračke državne sigurnosne snage. Neke šiitske milicije učestvovale su od 2014. u koaliciji predvođenoj SAD-om i borile se protiv ISIL-a, ali sporadični sukobi između šiitskih grupa i američkih snaga nikada nisu potpuno prestali. U izoliranim, ciljanim napadima SAD je posljednjih godina likvidirao nekoliko ključnih lidera iračkih šiitskih milicija. Šiitske grupe u Iranu nisu reagirale prošlog ljeta na napad Izraela i SAD-a na Iran. Ostale su po strani po nalogu Teherana, piše Financial Times. Ipak, nakon što su Amerikanci ubili iranskog ajatolaha Hameneija, manje grupe koje su više ovisne o Iranu uključile su se u sukob. Druge šiitske milicije, koje su integrirane u iračku vojsku, imaju jači motiv da izbjegnu eskalaciju.
