Iranske vlasti nastavljaju sa najstrožom kontrolom digitalnog prostora u istoriji te države.
Iranski “internet blackout” ušao je u svoj deseti uzastopni dan, a nivo povezanosti na nacionalnom nivou pao je na kritičnih 1%. Ovo nije samo puko usporavanje mreže na koje su građani Teherana navikli; reč je o potpunom isključenju eksternih servera i blokadi svih kanala komunikacije ka ostatku sveta.
Glavni cilj ovakvog poteza je, prema ocenama analitičara, sprečavanje širenja informacija i koordinacije putem društvenih mreža, ali cena je ogromna.
Osim nemogućnosti komunikacije, ovaj prekid je izazvao haos u ekonomskom sektoru:
Bankarski sistem: Većina online transakcija je u potpunom zastoju.
Privreda: Domaće kompanije koje se oslanjaju na cloud servise trpe milionske gubitke.
Dostupnost informacija: Državna mreža (Intranet) i dalje funkcioniše u ograničenom kapacitetu, ali služi isključivo za plasiranje zvaničnih državnih poruka.
Stručnjaci iz organizacije NetBlocks navode da je ovo najduži i najsveobuhvatniji prekid interneta koji je ikada zabeležen u Iranu. Iako su ranije proteste pratili slični scenariji, desetodnevna potpuna izolacija ukazuje na to da vlasti ovaj put ne planiraju skoro popuštanje mera.
Dok se svet oslanja na satelitske snimke i retke informacije koje procure putem krijumčarenih SIM kartica iz susednih zemalja, ostaje da se vidi koliko dugo jedna moderna ekonomija može da preživi u 21. veku bez pristupa globalnoj mreži.
B92.