Evropska unija bi uskoro ponovo mogla promijeniti metodologiju proširenja, što će imati posljedice i za sve zemlje koje su obuhvaćene procesom proširenja, uključujući i BiH.
Mogući elementi nove metodologije proširenja
- Prelazak sa jednoglasnog odlučivanja na kvalifikovanu većinu
- Striktno poštovanje principa „zasnovano na zaslugama“
- Mogućnost sankcija za zemlje koje ponište reforme
- Postepeno uključivanje kandidata u politike EU
- Jači pristup jedinstvenom tržištu
- Potencijalni status posmatrača u institucijama EU
- Mogućnost „verzije Šengena“ za zemlje kandidate
Kako nam je rečeno od strane izvora iz EU koji je upućen u ovu problematiku, rasprava o promjeni metodologije dio je šire rasprave o promjeni načina odlučivanja unutar EU, kada su u pitanju bezbjednost i spoljna politika. Podsjećanja radi, sve odluke u EU koje se odnose na ove dvije oblasti moraju se donositi jednoglasno, odnosno svih 27 članica EU mora glasati za.
S obzirom na to da je pitanje proširenja spoljnopolitičko pitanje nijedna zemlja na putu ka EU ne može napraviti napredak ako se oko toga ne usaglase svih 27 članica, što djeluje frustrirajuće i za zagovornike proširenja unutar EU i za same kandidate.
Marta Kos, komesarka za proširenje u Evropskoj komisiji, prije nekoliko dana održala je govor u Talinu, u kojem je objasnila šta bi nova metodologija mogla da sadrži. Kako je u tom govoru navela, proširenje mora biti promijenjeno u četiri temeljne oblasti.
EU se mora reformisati iznutra
Jedna se odnosi na ovo što nam je objasnio i evropski izvor – EU se mora reformisati iznutra, što znači da mora promijeniti način donošenja odluka i preći sa principa veta na princip kvalifikovane većine.
Druga oblast se odnosi na utvrđivanje principa da u EU ne mogu biti primljene zemlje koje za to nisu spremne. Iako Kosova to nije spomenula u svom govoru, čini se da se ovo može primijeniti na Ukrajinu, kojoj se u izgled stavlja primanje u EU početkom 2027. godine. Ako bi metodologija Kosove bila formalizovana, to bi značilo da bi Ukrajina u EU mogla tek kada sprovede sve reforme, a slično bi se odnosilo i na zemlje u našem regionu.
Sprečavanje trojanskih konja
Treća oblast se odnosi na “sprečavanje trojanskih konja”, kako je to ona opisala. Iako nije direktno spomenula Mađarsku, očigledno je na nju mislila, jer je navela da se ne može dozvoliti da zemlja bude primljena na osnovu prihvatanja evropskih vrijednosti, a onda od tih vrijednosti odustane nakon što postane članica. To bi značilo da bi zemlje po novoj metodologiji mogle biti kažnjene ako ponište reforme koje su sproveli kako bi postali članica.
Četvrta oblast se, prema njenom mišljenju, odnosi na ono što je ranije spominjala i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, a to je da bi zemlje kandidati mogle ranije ući u pojedine aspekte EU prije nego što postanu punopravne članice.
“Suočavamo se sa rastućom napetošću između vremena potrebnog za primjenu vjerodostojnog, na zaslugama zasnovanog pristupa i sve jačeg pritiska vanjskih aktera na naše kandidate – pritiska čiji je cilj povećati političku cijenu napredovanja na njihovom evropskom putu. Ukratko, naš model proširenja zahtijeva vrijeme, stabilnost i postepene reforme. Međutim, današnje geopolitičko okruženje je nestabilno i često obilježeno prinudom”, navela je ona.
Stoga bi, kako objašnjava, postepeno uključivanje zemalja kandidata u evropske procese prije punopravnog članstva bilo kompromis koji bi ubrzao proces i donio opipljive koristi članstva, a istovremeno bi ostavilo dovoljno vremena dok se zemlje ne pripreme za punopravno članstvo.
Razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe vjeruje da je razgovor o novoj metodologiji rezultat pritiska i kandidata koji žele da se što prije priključe i geopolitičkog momenta koji od EU zahtijeva brže i odlučnije djelovanje.
“U kom pravcu će rasprava o toj novoj metodologiji ići i koliko će brza biti teško je u ovom trenutku reći. Međutim, ako bi se uzele poruke koje dolaze iz Berlina, koji je na neki način važan faktor u svemu tome, da se naslutiti da bi u toj novoj metodologiji za zemlje – kandidatkinje bilo ponuđeno puno više benefita koje bi kandidatkinje koje provode reforme i ispunjavaju uslove mogle i imati prije punopravnog članstva”, ističe Ćerimagić.
Na primjer, kako naglašava, ne govori se još o punopravnom članstvu u jedinstvenom tržištu i čatri slobode, nego o jačem pristupu u jedinstvenom tržištu.
“Govori se čak i o nekoj verziji Šengena za zemlje – kandidatkinje i govori se o mogućnosti kandidatkinja da učestvuju ne u procesu odlučivanja u smislu da imaju pravo glasa, već da budu prisutni kao posmatrači. U tom smislu ima jako puno ideja i u narednom periodu ćemo puno toga vidjeti u debatama i okruglim stolovima tink-tankova i drugih organizacija”, ističe Ćerimagić.
Nezavisne.com
