I kratke i duge šetnje pomažu zdravlju srca, ali duži nastavci hodanja (10 do 15 minuta i više), donose veće koristi za kardiovaskularni sistem nego više rasutih, vrlo kratkih šetnji tokom dana.
Nova studija objavljena u “Annals of Internal Medicine”, koja je analizirala podatke više hiljada odraslih učesnika, zaključila je da način na koji hodate može biti važniji od samog broja koraka.
Iako je uobičajeno da se zdravlje povezuje sa ukupnim brojem koraka dnevno, naučnici su otkrili da je hodanje u dužim, neprekinutim intervalima (najmanje 10 do 15 minuta) znatno povezano sa nižim rizikom od srčanih oboljenja i smrti u poređenju sa kraćim šetnjama rasutim kroz dan, čak i kada je ukupan broj koraka isti.
Prema ovom istraživanju, ljudi koji su većinu svojih koraka ostvarili u dužim setovima hodanja imali su značajno manji rizik od kardiovaskularnih problema, kao što su srčani udar ili moždani udar, nego oni koji su hodali u vrlo kratkim intervalima (npr. manje od pet minuta).
Zašto duža šetnja deluje bolje?
Stručnjaci objašnjavaju da kontinuirano hodanje omogućava duži period ubrzanog rada srca i disanja, što bolje stimuliše krvotok, pomaže u snižavanju krvnog pritiska i poboljšava funkciju srca. Ovaj efekat nije isto snažan ako se koraci “skupljaju” u vrlo kratkim epizodama tokom dana, bez produženog trajanja treninga.
Dakle, iako je svaki korak bolji od sedenja, jedan ili dva duža hoda dnevno (10–15 minuta ili više) mogu dati vašem srcu veći trening i bolju zaštitu od srčanih bolesti u odnosu na nekoliko vrlo kratkih šetnji od po nekoliko minuta.
Šta to znači za vas?
✔️Ako ste često fizički neaktivni, produljite šetnju na najmanje 10 minuta bez prekida, to može značajno smanjiti srčane rizike.
✔️Kratke pauze i hodanje u kući ili na poslu pomažu, ali naročito ulažite u jedan značajniji hod dnevno.
✔️Ako možete, ciljajte na ukupno 30 minuta dnevno umjerenog hodanja – kombinujte brži tempo i duže intervale za još bolje rezultate.
Informer.rs
