U moru političkih stranaka u Republici Srpskoj, što poznatih, što onih čija imena znaju samo osnivači i poneki član njihove porodice, uskoro će se zasigurno naći još jedna, a spekuliše se i druga partija.
Istovremeno, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, objelodanjenim prije dva mjeseca, Republika Srpska je, u prethodnih desetak godina, po osnovu prirodnog priraštaja i unutrašnjih migracionih kretanja, izgubila oko 60.000 stanovnika, dok broj onih koji su je napustili i žive u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj ili četvrtoj zemlji, niko ne zna. Ili neće da sabere.
Nije lako sabrati ni broj novih stranaka koje niču kao pečurke poslije kiše i koje su se pojavile na političkoj sceni Republike Srpske unazad nekoliko godina, a taj trend je nastavljen i ove, 2026.
Osnivanje u planu, na potezu sud
Tako iz Bijeljine stiže vijest da je nova partija već pred osnivanjem, a iza nje će stajati Čedomir Stojanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je prije nekoliko dana potvrdio da napušta Demokratski savez (Demos).
“U dogovoru sa mojim saradnicima i kolega idemo u novu političku opciju. Želja nam je da se zove Pokret jedinstvena Srpska. To sada predajemo na registraciju u sud”, rekao je Stojanović za “Nezavisne novine”.
Na pitanje da li će se oni prikloniti nekom političkom jatu u Republici Srpskoj, kaže da prave političku opciju koja je nezavisna, ali će sigurno koalirati.
“Ja sam godinama bio u koaliciji sa SNSD-om. Još je teško pričati o krupnijim stvarima, s kim ćemo koalirati za izbore. Ali ostajemo na fonu ove koalicije s kojom sam bio i u Demosu”, naveo je Stojanović te dodao da će on biti lider nove stranke.
Istovremeno, u Banjaluci su sve glasnije tvrdnje da će narodni poslanik Vlado Đajić, nakon što je smijenjen sa vrha banjalučkog SNSD-a, politički angažman nastaviti u vlastitom stranačkom dresu.
Sam Đajić ne krije zadovoljstvo podrškom glasača koju je imao na proteklim izbornim ciklusima, a koja, kaže, postoji i sada.
“Moja slika sa Neurologije, da sam na Neurologiji kao riba u vodi, ima 650.000 pregleda. Znači da sam vrlo prisutan u narodu, narod prati moj rad i mene”, kaže Đajić, a na naše direktno pitanje da li će osnovati novu političku stranku, on odgovara kratko sa nekoliko riječi: “Ne želim o tome da pričam.”
Nezadovoljni stanjem unutar partija
Politikolog Nikolina Lozo ističe da je osnivanje novih političkih partija u Republici Srpskoj postalo trend u posljednjih pet godina. Kako dodaje, nezadovoljni stanjem unutar partija u kojima djeluju, njeni stranački prvaci ih sve češće napuštaju i osnivaju nove partije.
“Ono što je činjenica jeste da te partije nemaju stvarnu moć niti podršku u biračkom tijelu, a to ćemo vidjeti već u oktobru na izborima. Nove političke partije osnivaju iskusni političari poput Čedomira Stojanovića i, kako se sve češće spominje, Vlade Đajića, a ne tako davno stranke su osnovali Jelena Trivić i Igor Radojičić. Dodatno smatram da je osnivanje novih političkih partija u vezi i sa tim što vide da imamo gubitak podrške tradicionalnim partijama i vjeruju da mogu privući njihove glasače”, ocjenjuje Lozo u izjavi za “Nezavisne novine”.
Novinar iz Banjaluke Đorđe Vujatović kaže da su, od trenutka kada je marginalizovan u SNSD-u, krenule glasine o izlasku Đajića iz SNSD-a i da će on osnovati svoj pokret.
“Lično mislim da do toga neće doći, bar ne u skorijoj budućnosti, jer bi sukob između njega i SNSD-a u tom trenutku bio poprilično težak. Đajić ima veliku popularnost kod velikog broja članova Gradskog odbora i veliki uticaj na samu organizaciju. U izbornoj godini SNSD-u je potreban svaki glas, tako da neće dozvoliti takvu vrstu cijepanja i ne bi me čudilo da kao faktor obezbjeđenja tog ‘jedinstva’ ulog bude i krivična prijava o kojoj se stalno govori”, kaže Vujatović za “Nezavisne novine”.
Sve uz blagoslov jedne stranke
Prema njegovim riječima, osnivanje novih stranaka od strane nezadovoljnih pojedinaca koji su bili etablirani u drugim političkim organizacijama, kod nas je uglavnom pojava uz blagoslov SNSD-a.
“Cijepale su se, vidimo to iz prakse, stranke iz opozicije i dvije stranke koje su članice vladajuće koalicije. Dakle, kada god je jedna stranka ojačavala da bi mogla da postane prijetnja SNSD-u u raspodjeli resursa i resora, dolazilo je do cijepanja i odvajanja jednog dijela te stranke i osnivanja nove. Oni koji su postajali lideri novih stranaka i pokreta, svi do jednog, branili su to razlozima da je njihova dosadašnja stranka ‘odstupila od zacrtanih politika’, ‘vanstatutarno djelovanje vrha stranke’, ‘autokratsko vođenje stranke od strane pojedinca'… Ipak vidimo da je većina novih stranaka ulazila u koaliciju sa SNSD-om, uglavnom na entitetskom nivou. Bilo je i nekih manjih, ali na lokalnom nivou”, ističe Vujatović.
Interes za kontrolu
Dakle, zapaža on, ključ je u interesu za kontrolu i raspodjelu određenih resora, to jeste institucija i “državnih firmi”.
“S obzirom na to da nijedna od novih stranaka nema ideološke ciljeve koji su u suprotnosti sa dosadašnjim strankama, vidimo da je novac i bogaćenje pojedinaca glavni pokretač. Naravno, postoji nekoliko primjera gdje su sukobi između aktuelnog rukovodstva, odnosno stranačkih struktura i pojedinaca unutar stranke imali lični odnos, kao u slučaju PDP-a, odnosno Draško Stanivuković i Jelena Trivić, pa je došlo do cijepanja. Koliko je bilo vatre u tom sukobu, SNSD im nije trebao, iako je imao najviše koristi”, ističe Vujatović.
Međutim, dodaje on, zabrinjavajuće je što pojavu novih stranaka u startu prati velika organizacija i logistika, rad kancelarija, zaposlenici…
“To znači da već imaju na raspolaganju ogromna sredstva, koja, apsolutno sam siguran u to, nisu sredstva koja ulažu lideri tih stranaka”, kaže Vujatović u izjavi za “Nezavisne novine”.
