Većina savremenih automobila prešla je na disk kočnice, ali doboši na zadnjim točkovima još nisu potpuno nestali.
Razlog je uglavnom – cijena.
Zato ih i dalje nalazimo kod brojnih jeftinijih automobila, ali i kod nekih kamioneta i SUV modela.
Postavlja se pitanje: da li su doboš kočnice zaista lošije od diskova i kolika je stvarna razlika?
Kao primjer može poslužiti Chevrolet Sonic/Aveo (2013–2016), piše Jalopnik.
Osnovne verzije imale su zadnje doboš kočnice, dok su skuplje RS verzije dobile diskove.
Komplet zadnjih diskova i pločica košta oko 80 dolara, dok su doboši i paknovi oko 10 dolara jeftiniji.
Međutim, disk kočnice zahtijevaju i čeljusti, koje su znatno skuplje od cilindara kod doboša.
Kada se sve sabere, razlika u cijeni kompleta prelazi 100 dolara u korist doboš kočnica.
Sa stanovišta kupca, tih dodatnih 100 dolara često je lako opravdati.
Za proizvođače, naročito one koji proizvode milione automobila godišnje, svaki dolar je bitan.
Upravo zato se kod budžetskih modela često odustaje od zadnjih diskova.
To ne znači da su doboš kočnice loše u svakodnevnoj vožnji. One su obično dugotrajnije jer su zaštićene od prljavštine i vlage.
Mana im je lošije hlađenje, što može dovesti do pada efikasnosti pri jačem i dugotrajnijem kočenju.
Disk kočnice su tehnički složenije, posebno kada je u pitanju integracija ručne kočnice, pa se ponekad koriste i kombinovana rješenja sa malim dobošem unutar diska, prenosi B92.
Ipak, klasični doboši ostaju jednostavno, pouzdano i jeftino rješenje.
Pošto prednje kočnice obavljaju najveći dio posla pri zaustavljanju, zadnje doboš kočnice su u većini situacija sasvim dovoljne.
Izuzetak su snažniji i skuplji automobili, kao i vozila namijenjena vuči ili sportskim performansama, prenosi B92.
Ipak, ostaje zanimljivo pitanje gdje proizvođači povlače granicu, kada čak i neki modeli sa cijenom preko 50.000 evra, poput električnog Audija Q4 e-tron, i dalje koriste zadnje doboš kočnice.
Nezavisne.com
