Rusija je godinama najavljivala ambiciozni projekat sopstvene orbitalne stanice (ROS), koja je trebalo da naslijedi Međunarodnu svemirsku stanicu i označi novu fazu njenog programa sa ljudskom posadom. Stvari se sad pomalo mijenjaju.
Prvi moduli je trebalo da budu lansirani 2027. godine, kako bi stanica bila spremna za boravak ljudi već 2028, dok je završetak bio planiran za sredinu dvijehiljadetridesetih.
Prema ranijim planovima, ROS bi se sastojala od sedam potpuno novih modula, mogla bi da funkcioniše autonomno mjesecima, a razmatrana je i izgradnja privatnog modula za svemirske turiste.
Posebno je isticano da bi stanica letjela u polarnoj orbiti, na visini od oko 400 kilometara, što bi omogućilo prelijetanje cijele teritorije Rusije. Time bi se, kako su navodili zvaničnici, ojačao nacionalni prestiž, jer kosmonauti više ne bi morali da polijeću iz Kazahstana, već bi se ROS lako dostizala raketama sa ruskog kosmodroma Vostočni.
Međutim, ove sedmice je došlo do naglog preokreta. Oleg Orlov, direktor Instituta za biomedicinske probleme Ruske akademije nauka, izjavio je da ROS ipak neće biti izgrađena od potpuno novih modula. Umjesto toga, njeno jezgro činiće ruski segment Međunarodne svemirske stanice. Kako je naveo, Naučno-tehnički savjet Roskosmosa podržao je i odobrio raspoređivanje ruske orbitalne stanice na bazi postojećeg ruskog dijela ISS-a.
Ova izjava dodatno pojašnjava raniju odluku o orbiti stanice, koju je početkom decembra najavio prvi potpredsjednik ruske vlade Denis Manturov. Umjesto ranije razmatrane polarne orbite sa nagibom od 96 stepeni, ROS će letjeti u orbiti sa nagibom od 51,6 stepeni – istoj onoj u kojoj se trenutno nalazi Međunarodna svemirska stanica, a koja je dostupna iz kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu.
To praktično znači da će se oko 2030. godine ruski segment ISS-a odvojiti od američkog dijela. Američki segment bi potom, uz pomoć letjelice SpaceX Dragon, bio kontrolisano usmjeren ka sagorijevanju u atmosferi i slijetanju u udaljeni dio Tihog okeana. Ruski dio bi, međutim, nastavio samostalno da kruži u orbiti, iako će neki njegovi elementi tada već imati staž od više od 30 godina provedenih u svemiru.
Ruski list New Izvestia u oštrom komentaru podsjeća da je upravo Orlov 2022. godine upozoravao na opasne bakterije i gljivice koje su se tokom dugog rada nakupile na stanici, ugrožavajući zdravlje ljudi i funkcionisanje električnih sistema. Tada je to korišćeno kao argument za izgradnju potpuno nove stanice, dok se sada postavlja pitanje da li su ti rizici u međuvremenu nestali.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da ruski kosmonauti trenutno troše oko 50 odsto vremena na održavanje dotrajale infrastrukture, što ostavlja malo prostora za nova istraživanja. U trenutku kada Kina već ima svoju stanicu Tiangong, NASA planira privatne orbitalne stanice, a Indija razmatra izgradnju sopstvene, ruski svemirski program se, prema ocjeni lista, oslanja na nasljeđe ISS-a sa svim njegovim manama.
New Izvestia zaključuje da je riječ o očiglednoj mjeri štednje, uslovljenoj ratom opterećenom ekonomijom Rusije. Zvanično objašnjenje, prema kojem će nova orbita omogućiti potencijalnu saradnju sa budućom indijskom stanicom, list ocjenjuje kao slab argument za odluku ovakvih razmjera, piše PC Press.
