Koliko spriječimo, a koliko liječimo?
Piše: Jasmin Alić, dr med., specijalista urologije
Na globalnom nivou bilježi se porast oboljelih od karcinoma prostate i testisa. U Bosni i Hercegovini
postoje konkretne brojke koje pokazuju da ove bolesti nisu “nešto što se ne događa kod nas”.
Primjerice, na godišnjem nivou, od karcinoma prostate na 100.000 stanovnika, bilježi se 15
smrtnih ishoda, uz 1,4 miliona novih slučajeva obolijevanja.
Iako rjeđi, karcinom testisa je bolest, posebno značajna za mlađe muškarce u dobnoj skupini od
15 do 40 godina, koja, ako se pravovremeno otkrije, ima odličnu stopu izlječenja. Na globalnom
nivou, zabilježeno je oko 75 hiljada novih slučajeva godišnje, a u našoj zemlji 3 do 4 slučaja na
100 hiljada ljudi.
Movember je poznat po brkovima, ali njegova misija nadilazi tu simboliku. To je upravo poziv
na akciju usmjeren na poboljšanje prevencije raka prostate, raka testisa i mentalnih bolesti,
posebno suicidalne depresije. Ovaj pokret nastoji razbiti šutnju koja često okružuje razgovore o
tim temama među muškarcima. Cilj je jasan: produžiti život i poboljšati njegov kvalitet kroz
prevenciju, otvorenu komunikaciju i zajedničku brigu.
Odgađanje pregleda – zašto muškarci čekaju? Jedan od najčešćih problema u svakodnevnoj
praksi je odgađanje pregleda, jer, muškarci najčešće posjećuju urologa tek onda kada simptomi
postanu izraženi i značajno naruše kvalitet života. Razlozi su različiti, strah, stid, svjesno ili
nesvjesno umanjivanje problema, neinformiranost ili jednostavno nedostatak svjesnosti o
važnosti redovnih pregleda. Također, mnogi muškarci prolongiraju posjetu ljekaru zbog
ukorijenjene predrasude da je briga o zdravlju slabost. Često možemo čuti: “Nemam problem,
zašto bih išao na pregled?” ili “Nemam nikakvih tegoba, nema ni potrebe za pregledom.” No,
upravo taj pristup može biti opasan, a njegova promjena napraviti razliku.
Uloga urologa: Uloga urologa, u ovom kontekstu, ne završava samo na medicinskoj brizi – ona
ima i važnu psihološku i društvenu dimenziju. Urolog, kao ljekar s kojim pacijent direktno
komunicira o osjetljivim temama poput potencije, plodnosti, seksualnosti, karcinoma prostate ili
testisa, često postaje prva stručna osoba koja ruši te barijere. Kroz otvoren, nenametljiv i
profesionalan pristup, on može razgovor o „intimnim“ temama učiniti dijelom redovne brige o
zdravlju, te smanjiti strah od pregleda, objašnjavajući postupke, rizike i koristi.
Nadalje, urolog može na razumljiv i smirujući način ohrabriti muškarce da govore o svojim
tegobama i strahovima koji ih prate, imajući u vidu neodvojivost fizičkog i psihičkog zdravlja.
Ovakav pristup komunikaciji sa pacijentom može afirmirati kulturu preventivnih pregleda, te
poslati poruku da je briga o sebi čin snage, a ne slabosti. U tom smislu, urolog je mnogo više od„specijaliste za prostatu“ – on postaje saveznik u mijenjanju muške zdravstvene kulture, a
Movember daje platformu da se ta promjena jasno vidi, čuje i živi.
Učestalost, razvoj bolesti i klinička slika: Koliko je potrebno da se razvije određena bolest? To
pitanje često postavljaju pacijenti, a odgovor ovisi o mnogim faktorima, kako o vrsti i prirodi
bolesti, tako i individualnim karakteristikama pacijenta. Tako naprimjer, rak prostate se često
razvija sporo i mogu proći godine prije nego što izazove bilo kakve simptome. Čak i kada
izazove simptome, oni mogu biti nespecifični, te bolest može još dugo ostati neprepoznata.
Nekada se prilikom rutinskog pregleda uoči povišena vrijednost PSA, a pregledom prostate se
napipa tvrdi čvorić. Napredovanjem bolesti, javljaju se otežano, bolno i učestalo mokrenje,
osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura, krv u mokraći ili sjemenoj tekućini, a moguće su i
tegobe poput bolne ejakulacije i impotencije. Ponekad se kao prvi simptom javi bol u kostima
karlice i/ili kičme, kao znak već uznapredovale bolesti.
Za razliku od karcinoma prostate, rak testisa je često brzo napredujući tumor, kod kojeg razvoj,
od pojave prvih malignih ćelija do primjetne mase u testisu, može trajati samo nekoliko mjeseci.
Prvi znak najčešće je bezbolna masa ili otvrdnuće testisa, a bol je prisutan u manjem broju
slučajeva. Karcinom testisa je agresivna bolest, a metastaze se mogu javiti vrlo rano ako se
bolest ne otkrije na vrijeme. Zato su samopregled i rana reakcija od ključnog značaja.
Koliko često treba ići na preglede? Preporučena učestalost pregleda ovisi o dobi, porodičnoj
historiji i postojećim individualnim faktorima. U pravilu, godišnji pregled se preporučuje za sve
muškarce starije od 50 godina. Ukoliko postoji podatak o obolijevanju bliskog srodnika, onda je
to potrebno napraviti i ranije, već sa 45 godina. Istraživanja pokazuju da je rizik obolijevanja 2,5
puta veći ukoliko je bliži srodnik, otac ili brat, bolovao od raka prostate. Taj rizik se povećava
ukoliko su oni u trenutku otkrivanja bolesti bili mlađi od 60 godina ili u slučaju više oboljelih
srodnika.
Pregled se sastoji od analize urina, određivanja prostata specifičnog antigena (PSA) iz krvi i
rektalnog pregleda prostate, a često i ultrazvučnog pregleda. Za mlađe muškarce bez rizičnih
faktora, pregled na svake 2 godine je najčešće dovoljan.
Kako je rak testisa rjeđa bolest, nema određenih preporuka za preventivne preglede, kao što je to
slučaj za rak proste. Važno je da mladi muškarci budu svjesni mogućnosti obolijevanja i
praktikuju samopreglede najmanje jednom mjesečno, a da urologa posjete čim primijete bilo
kakvu sumnjivu promjenu, čvorić ili otok.
Prevencija: Prevencija je uvijek bolja i svrsishodnija od samog liječenja. Bolesti od značaja za
muško zdravlje spadaju u one koje se donekle mogu prevenirati promjenama u načinu života, ali
je ključna pravovremena detekcija. Postoje brojne strategije koje mogu pomoći u održavanju
zdravlja muškaraca, a obuhvataju medicinske i psihološko-socijalne mjere koji se mogu sagledati
kroz „5 stubova muškog zdravlja“: Pregledaj se! Redovni medicinski pregledi su ključ prevencije.
Kreći se!
Tjelesna aktivnost ima pozitivan učinak na sve organske sisteme,
metabolizam, imunitet, hormonski balans i raspoloženje. Jedi pametno! Uravnotežena prehrana
bogata vlaknima, vitaminima i antioksidansima, uz hidraciju i ograničen unos alkohola, pomaže
u održavanju zdravlja prostate i mokraćnog sistema. Ne ignoriši simptome! Tijelo šalje signale,
a muškarci ih najčešće ignorišu. Važno je reagovati na vrijeme. Govori o problemima! Rušenje
tabua o muškom zdravlju, te razgovor o fizičkim, seksualnim i emocionalnim problemima treba
biti imperativ u okviru psihološke i socijalne prevencije.
Da li možemo spriječiti? Svakodnevno svjedočimo koliko je teško promijeniti navike
muškaraca kada je u pitanju briga o vlastitom zdravlju, ali je naša odgovornost raditi na tome,
kroz stalnu edukaciju, pravovremene preglede i promicanje zdravih stilova života.
U zaključku, koji je ujedno i apel za sve muškarce, možemo poručiti sljedeće: Ne čekajte
simptome! Posjetite svoga urologa, poradite na prevenciji, educirajte se i uključite se aktivno u
brigu o svom zdravlju. Zapamtite, odlazak na pregled nije znak slabosti, već znak odgovornosti
prema sebi i svojim bližnjima. Obrati se svom nadležnom zdravstvenom centru i svom doktoru.
Pregledaj se!
„Brke“iz Hemofarma pozivaju vas da zakažete i obavite preventivni pregled u najbližoj
zdravstvenoj ustanovi. Posjeta ljekaru predstavlja ključni korak u prevenciji i očuvanju zdravlja,
a vrijeme koje uložite u brigu o svom zdravlju predstavlja najbolju investiciju za budućnost.
