Džared Kušner, zet bivšeg američkog predsjednika, u ugovoru sa Srbijom o izgradnji hotela, kockarnice i stanova na lokaciji Generalštaba traži da buduće zajedničko preduzeće bude izuzeto iz primjene Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini.
S obzirom na to da je država Srbija već pristala na brojne prethodne zahtjeve, nije iznenađenje da bi mogla prihvatiti i ovaj: da se ugovor ne primjenjuje na državna preduzeća u kojima Srbija ima najmanje 50 odsto udjela, navodi Forbes Srbija.
Prema planu, američki partner će imati 77,5 odsto vlasništva u budućem preduzeću, dok će Srbija zadržati 22,5 odsto. Odluke će se donositi i dividenda dijeliti u skladu s tim udelima. Ugovor predviđa da će buduće zajedničko preduzeće u Srbiji biti društvo sa ograničenom odgovornošću, sa skupštinom, nadzornim odborom i direktorom. Skupština će birati članove u skladu s udelima dviju strana, čime će država imati znatno manji uticaj u donošenju odluka, a slično važi i za Nadzorni odbor.
Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini, u Članu 3, navodi da se primjenjuje na preduzeća u kojima Srbija ima više od 50 odsto osnovnog kapitala ili kontrolno vlasništvo po drugom osnovu. Stav 2 precizira da se pojedine odredbe zakona primjenjuju i na preduzeća u kojima Srbija ima 50 odsto ili manje učešća. Predstavnik države u preduzeću dužan je da zastupa interese Srbije, postupa stručno i savesno, te redovno konsultuje Ministarstvo i druge nadležne organe.
Zahtjev za izuzeće iz primjene zakona ukazuje da Kušner želi da osigura da eventualne izmjene propisa u budućnosti ne ugroze njegovo poslovanje i prava manjinskog vlasnika. Ukoliko se zakon ne primjenjuje, predstavnik države u preduzeću ne bi bio obavezan da poštuje domaće zakone niti da se konsultuje s resornim ministrom.
Ovaj projekat, poznat kao “Trump Tower”, stvara pravnu zaštitu za investitore i sprječava da buduće izmjene zakona povećaju kontrolu države u manjinskim vlasničkim udjelima.
Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini usvojen je 2023. godine nakon prethodnih polemika i dorade verzije, a njegova primjena počela je 2024. godine, u skladu s dogovorom sa MMF-om.
Dio javnosti izrazio je protivljenje usvajanju zakona, smatrajući da promjena pravne forme javnih preduzeća olakšava njihovu privatizaciju, kao što je slučaj sa EPS-om i planovima mađarske kompanije MVM. Kritičari tvrde da korporatizacija državnih preduzeća nije povećala transparentnost poslovanja, dok vlast naglašava da zakon treba da uvede korporativno upravljanje i veći stepen odgovornosti direktora.
