Ako spavate s čarapama, ovo je tema za vas
Kako su se temperature približile onim pravim zimskim, tako počinjemo cvokotati i deblje se odijevati. No, neki vjerojatno imaju dojam da su postali osjetljiviji na hladnoću nego što su bili prije i više im ne pomažu debele jakne i džemperi. Razlog za to moglo bi biti starenje. Obiteljska liječnica iz klinike London General Practice, dr. Elise Dallas, pojašnjava kojih je to šest uobičajenih razloga zašto ljudi s godinama postaju sve osjetljiviji na hladnoću.
1. Sporiji metabolizam
Sporiji metabolizam doprinosi tome da s godinama postajete zimogrozniji.
– Metabolizam s godinama usporava zbog smanjenja mišićne mase i hormonalnih promjena. Funkcija štitnjače slabi, naročito razina hormona T3, što usporava metabolizam i proizvodnju topline. Promjene u nadbubrežnim žlijezdama uključuju smanjenje razine DHEA (dehidroepiandrosteron) i promjenu u ritmu lučenja kortizola, a to može utjecati na ravnotežu energije i termoregulaciju. Termogeneza, proces proizvodnje topline u tijelu, postaje manje učinkovita – pojašnjava dr. Dallas.
2. Manja mišićna masa
Mnogi od nas skloni su u kasnijim godinama izgubiti dobar dio mišićne mase, ali i masti, a to smanjuje izolaciju tijela.
– Mišićna masa opada zbog sarkopenije, što za posljedicu ima smanjenu tjelesnu proizvodnju topline. Smanjuje se i količina potkožne masti, a time i izolacija. Masnoća se redistribuira te se iz udova seli u središnji dio, čime se smanjuje toplina na periferiji – kaže dr. Dallas.
3. Slaba cirkulacija
Cirkulacija prirodno slabi s godinama.
– Krvne žile se skrućuju i vazodilatacija slabi. Usporava se periferna cirkulacija, naročito u udovima, a to smanjuje dovod topline u njih. Slabi i autonomna regulacija protoka krvi, što otežava zadržavanje topline – kaže dr. Dallas.
4. Kronične bolesti
Kronične bolesti, poput hipotireoze, anemije i dijabetesa, mogu povećati osjetljivost na hladnoću kod osoba starije životne dobi zato što utječu na sposobnost tijela da proizvodi toplinu, kao i da osigura njezinu cirkulaciju po tijelu.
– Hipotireoza smanjuje metaboličku proizvodnju topline, a anemija smanjuje dovod kisika u tkiva, a samim time smanjuje i staničnu energiju i toplinu. Dijabetes može uzrokovati perifernu neuropatiju i oštećenja krvnih žila, a to može oslabiti osjećaj topline i cirkulaciju. Zatajenje srca slabi njegove funkcije te tako ograničava dotok krvi u kožu i udove, dok Raynaudov sindrom izaziva pretjerano sužavanje krvnih žila kao reakciju na hladnoću – navodi dr. Dallas.
5. Nuspojave lijekova
Zbog promjena u tijelu povezanih sa starenjem te čestog redovitog uzimanja više vrsta različitih lijekova, osobe starije životne dobi podložnije su nuspojavama tih lijekova. Diuretici, uključujući tiazide (primjerice hidroklorotiazid), diuretike Henleove petlje (primjerice furosemid) i diuretike koji štede kalij (primjerice amilorid), mogu uzrokovati dehidraciju i neravnotežu elektrolita te tako oslabiti termoregulaciju. Antidepresivi, poput selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI, poput sertralina) i triciklički antidepresivi (poput amitriptilina), mogu utjecati na kontrolu temperature u hipotalamusu te uzrokovati vazokonstrikciju, to jest sužavanje krvnih žila. Vazodilatatori, poput blokatora kalcijevih kanala (primjerice amlodipin) i alfablokatora (poput doksazosina), mogu oslabiti tonus žila i sposobnost zadržavanja topline, dok betablokatori (poput bisoprolola) slabe srčani minutni volumen (volumen krvi koji srce pumpa u jednoj minuti) i perifernu cirkulaciju – pojašnjava dr. Dallas.
6. Dodatni faktori
U pojačanom osjećaju hladnoće mogu imati ulogu i drugi faktori.
– Tanja koža, smanjena funkcija žlijezda znojnica, manja fizička aktivnost i oslabljen odgovor hipotalamusa faktori su koji smanjuju sposobnost tijela da reagira na hladnoću – napominje dr. Dallas, dodajući da značajnu ulogu u tome imaju i smanjen kalorijski unos te smanjena aktivnost smeđe masti.
Može li izloženost niskim temperaturama biti opasna za starije osobe?
Da, kako kaže dr. Dallas, izloženost niskim temperaturama vodi do mnogih ozbiljnih zdravstvenih problema kod osoba starije životne dobi. Može doći do hipotermije, čak i ako osoba nije na otvorenom, a stres od hladnoće može povećati rizik za kardiovaskularne događaje, pogoršati stanje artritisa, oslabiti kognitivne sposobnosti i pokretljivost te povećati rizik za padove. Kod izrazito hladnog vremena postoji i ozbiljan rizik za nastanak ozeblina – napominje dr. Dallas.
Kako se ugrijati?
– Nosite što više termo slojeva, uključujući i kape, rukavice i čarape. Temperatura u prostoru u kojem boravite neka ne pada ispod 20 stupnjeva, a bilo bi dobro da koristite i grijane deke ili termofore. Uz to, od pomoći mogu biti i uzimanje redovitih obroka, po mogućnosti toplih, dobra hidracija i što više aktivnosti u zatvorenom prostoru kako biste poboljšali cirkulaciju – savjetuje dr. Dallas.
