Velika Britanija prestala je da dijeli obavještajne podatke sa Sjedinjenim Američkim Državama o sumnjivim brodovima za krijumčarenje droge u Karibima, jer ne želi da bude saučesnik u američkim vojnim napadima koje smatra nezakonitim.
Ovu informaciju za CNN otkrili su izvori upoznati sa situacijom.
Ova odluka predstavlja značajan raskid sa najbližim saveznikom i partnerom u obavještajnoj saradnji, naglašavajući rastući skepticizam Londona prema zakonitosti američke vojne kampanje u Latinskoj Americi.
Godinama je Velika Britanija, koja kontroliše više teritorija u Karibima i tamo ima raspoređene obavještajne resurse, pomagala SAD da lociraju brodove za koje se sumnja da prevoze drogu, kako bi ih američka obalska straža mogla presresti. Ti brodovi bi tada bili zaustavljeni, posada pritvorena, a droga zaplijenjena.
Obavještajni podaci slati su u Zajedničku međuagencijsku radnu grupu „South“ (Joint Interagency Task Force South) sa sjedištem na Floridi, koja uključuje predstavnike više savezničkih zemalja i ima zadatak da suzbija ilegalnu trgovinu drogom.
Iskorištavanje podataka
Međutim, nakon što su Sjedinjene Države u septembru počele da izvode smrtonosne napade na te brodove, Britanija je izrazila zabrinutost da bi SAD mogle koristiti obavještajne informacije dobijene od Britanaca za izbor ciljeva. Britanski zvaničnici vjeruju da američki napadi, u kojima je ubijeno 76 ljudi, krše međunarodno pravo, rekli su izvori.
Obustava razmjene informacija traje već više od mjesec dana.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava, Volker Turk, izjavio je prošlog mjeseca da ti napadi predstavljaju kršenje međunarodnog prava i da se mogu smatrati „vanpravnim ubistvima“ – s čim se Velika Britanija saglasila, naveli su izvori za CNN.
Britanska ambasada u Vašingtonu i Bijela kuća nisu odgovorile na zahtjeve za komentar. Zvaničnik Pentagona rekao je da Ministarstvo odbrane „ne komentariše obavještajna pitanja“.
Od akcija obalske straže do smrtonosnih napada
Prije nego što je američka vojska u septembru počela da uništava brodove, borba protiv trgovine drogom bila je u nadležnosti policije i obalske straže SAD, a članovi kartela i krijumčari tretirani su kao kriminalci sa pravom na pravično suđenje – što je model koji je Velika Britanija podržavala.
Administracija Donalda Trampa, međutim, tvrdi da američka vojska zakonito može da likvidira osumnjičene jer oni predstavljaju „neposrednu prijetnju“ građanima SAD i smatra ih „neprijateljskim borcima“ u oružanom sukobu protiv SAD.
U jednom internom memorandumu upućenom Kongresu, Trampova administracija navodi da su njene akcije „u potpunosti u skladu sa zakonima oružanog sukoba“, dok Ministarstvo pravde ima tajno mišljenje koje podržava ovu pravnu poziciju.
Tramp je takođe proglasio više narkokartela „stranim terorističkim organizacijama“, što Bijela kuća koristi kao osnovu za vojne napade.
Pravne i međunarodne reakcije
Pravni stručnjaci upozoravaju da zakoni oružanog sukoba i dalje važe za civilne krijumčare, te da sama oznaka „teroristička organizacija“ ne daje automatsko pravo na korišćenje smrtonosne sile. CNN je ranije izvijestio da su neki od napadnutih brodova bili usidrani ili su se povlačili u trenutku kada su pogođeni, što dovodi u pitanje tvrdnje da su predstavljali neposrednu prijetnju.
Visoki američki vojni zvaničnici takođe su izrazili sumnje u zakonitost ove kampanje. Komandant Južnog zapovjedništva SAD (SOUTHCOM), admiral Alvin Holsi, ponudio je ostavku tokom napetog sastanka sa ministrom odbrane Pitom Hegsetom i načelnikom Združenog generalštaba, nakon što je postavio pitanja o pravnoj osnovi napada. Holsi će, prema navodima, napustiti svoju funkciju u decembru – samo godinu dana nakon preuzimanja dužnosti.
Advokati za međunarodno pravo u okviru Ministarstva odbrane SAD takođe su izrazili zabrinutost zbog legalnosti udara, a nekoliko sadašnjih i bivših vojnih pravnika izjavilo je za CNN da napadi „ne izgledaju zakonito“. Portparol Hegseta ranije je negirao da postoji bilo kakvo neslaganje među pravnicima koji su uključeni u operacije.
I Kanada i Kolumbija se distanciraju
Kanada, dugogodišnji partner SAD u borbi protiv trgovine drogom u Karibima, takođe se distancirala od vojnih udara. Izvori navode da će Kanada nastaviti saradnju sa američkom Obalskom stražom u okviru Operacije Karibik, ali je jasno stavila do znanja da ne želi da njeni obavještajni podaci budu korišćeni za odabir ciljeva smrtonosnih napada.
Portparol kanadskog ministarstva odbrane izjavio je prošlog mjeseca da su operacije kanadske vojske „odvojene i različite“ od američkih vojnih udara na sumnjive brodove.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro rekao je u utorak da je takođe naredio obustavu razmjene obavještajnih podataka sa SAD dok se napadi u Karibima ne zaustave. Na platformi X napisao je:
„Borba protiv droge mora biti podređena ljudskim pravima naroda Kariba.“
