Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra tri opcije za vojnu akciju u Venecueli.
- Vazdušni napadi na vojne objekte uključuju prvu opciju.
- Slanje specijalnih snaga da pokušaju da uhvate ili eliminišu Madura je druga opcija.
- Treća opcija je slanje antiterorističkih snaga da preuzmu kontrolu nad aerodromima i barem nekim naftnim poljima.
Prema riječima više američkih zvaničnika, ove opcije uključuju i direktne napade na vojsku koja štiti predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i poteze za preuzimanje kontrole nad naftnim poljima u zemlji, piše “New York Times”.
Tramp još nije donio odluku o tome kako će ili hoće li uopšte nastaviti.
Zvaničnicu su rekli da nerado odobrava operacije koje bi mogle ugroziti američke trupe ili bi se mogle pretvoriti u neuspjeh.
Međutim, mnogi njegovi viši savjetnici insistiraju na jednoj od najagresivnijih opcija: svrgavanju Madura sa vlasti.
S druge strane, Ministarstvo pravde priprema pravni osnov za takve akcije.
Tramp se ne žuri da donese odluku i ne bi volio da ugrozi američku vojsku, ali mu se sviđa ideja o sticanju kontrole nad naftnim poljima Venecuele, prenosi njujorški list, pozivajući se na brojne američke zvaničnike.
Prva opcija uključuje vazdušne napade na vojne objekte, od kojih bi se neki mogli koristiti za snabdijevanje drogom u Sjedinjenim Državama, za koje je Tramp više puta optužio Madurov režim.
Obrazloženje Ministarstva pravde moglo bi biti da su Maduro i njegovi najviši bezbjednosni zvaničnici centralne ličnosti u kartelu Cartel de los Soles, koji je Vašington označio kao narko-terorističku grupu.
Svrha takve operacije bila bi da se Maduru oduzme vojna podrška. Ako osjeća da ga više ne štite, može pokušati da pobjegne, što će otežati potragu za njim.
Kritičari takvog pristupa upozoravaju da on može imati suprotan efekat i dodatno ujediniti vojsku oko Madura.
Druga opcija je slanje specijalnih snaga da pokušaju da uhvate ili eliminišu Madura. Zabrana ubistava stranih lidera može se zaobići upravo tvrdnjom da je venecuelanski lider prije svega šef narko-terorističke grupe.
Trampova administracija, takođe, može tvrditi da je to zato što je Maduro potisnuo opoziciju i namještao izbore, te da nije legitiman predsjednik.
Treća opcija je mnogo složeniji plan za slanje antiterorističkih snaga da preuzmu kontrolu nad aerodromima i barem nekim naftnim poljima i infrastrukturom.
Posljednje dvije opcije predstavljaju visok rizik za američke komandose, kao i za civile ako se operacija mora izvesti u urbanoj sredini.
Prema izvorima “New York Timesa”, američki državni sekretar Marko Rubio, koji takođe služi kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost, i Stiven Miler, Trampov zamjenik šefa osoblja i savjetnik za unutrašnju bezbjednost, insistiraju na agresivnijim akcijama.
“Maduro treba da bude uklonjen”, rekli su u privatnim razgovorima.
Ali nema garancije da će uspjeti ili da će nova vlada biti prijateljskija prema Sjedinjenim Državama.
Prema riječima upućenih, mnogo više pažnje posvećuje se planiranju udara na Madurovu vladu nego tome šta će biti potrebno za upravljanje Venecuelom u slučaju uspjeha operacije.
Tramp, s druge strane, ne želi da izloži američku vojsku nepotrebnom riziku i strahuje od neuspjeha.
Pored toga, mnogi njegovi saveznici ističu da je izabran sa obećanjem da će okončati ratove, a ne započeti nove.
Prema riječima upućenih izvora, on je više puta postavljao pitanje šta će SAD dobiti zauzvrat i posebno se interesovao za mogućnost korištenja venecuelanskih naftnih nalazišta, najvećih na svijetu.
U martu, na nagovor Rubija, administracija je ukinula licencu “Ševronu”, jedinoj američkoj naftnoj kompaniji koja nastavlja da posluje u Venecueli. Ali onda je ponovo izdala, zabranjujući “Ševronu” da prenosi čvrstu valutu venecuelanskim bankama.
Iz tih razloga, protiv Venecuele se za sada planiraju koristiti morske bespilotne letjelice i oružje dugog dometa.
Njihova aktivna upotreba postaće moguća nakon dolaska udarne grupe nosača aviona “Džerald Ford” u Karipsko more, otprilike sredinom novembra, koji trenutno kreće iz Jadranskog mora.
Na brodu nosača aviona sa istim imenom nalazi se oko 5.000 vojnika i više od 75 aviona za udarne, izviđačke i pomoćne zadatke, uključujući i lovce F/A-18.
Pored toga, u Karipskom basenu SAD ima oko 10.000 vojnika – otprilike podjednako raspoređenih između brodova i Portorika, gdje se trenutno premještaju dodatne snage i gdje se vrše radovi na velikoj bazi koja je zatvorena 2004. godine.
Tramp je nedavno potvrdno odgovorio na pitanje voditeljke CBS-a da li su dani Madura kao predsjednika Venecuele odbrojani, ali je odbio da kaže novinarki da li planira da izvede udar na zemlju.
Nezavisne.com
