Kako vidjeti nevidljivu bolest
Piše: dr Stanislava Markez, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije
Zbog globalnog starenja populacije i promjena u životnim navikama, učestalost osteoporoze
značajno raste, a očekuje se da će se takav trend nastaviti i u budućnosti. Osteoporoza trenutno
pogađa oko 200 miliona ljudi širom svijeta, a čak 30% postmenopauzalnih žena boluje od nje.
Statistike pokazuju da će svaka treća žena i svaki peti muškarac u svijetu doživjeti prelom kostiju
uzrokovan ovom bolešću.
U Bosni i Hercegovini živi oko 540.000 žena koje su u postmenopauzalnom periodu. Procjenjuje
se da će oko 162.000 žena imati osteoporozu.
Šta je osteoporoza? Osteoporoza je hronično oboljenje koje se odlikuje smanjenjenjem koštane
mase, čvrstine i elastičnosti kosti. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do
patoloških preloma, najčešće pršljenova, butne kosti i predjela ručnog zgloba. Pretežno pogađa
žene u menopauzi i muškarce starije od 65 godina, ali se može javiti i kod mlađih osoba,
posebno ako je povezana s hroničnim bolestima ili dugotrajnom upotrebom određenih lijekova.
Izgradnja koštane mase i sticanje njenog maksimuma traje do 25. godine života i to stanje se
održava do 50 godine, poslije čega koštana masa počinje da opada. Što je veći maksimum
koštane mase u mladosti, manji je rizik od osteoporoze u kasnijim godinama.
Kost: Koštano tkivo ima saćastu strukturu u svom unutrašnjem dijelu, dok je spolja obavijeno
čvrstim omotačem zvanim korteks. U kostima se neprestano odvijaju procesi izgradnje i
razgradnje, koji su kod zdrave kosti u ravnoteži. Međutim, gubitak estrogena kod žena u
menopauzi i smanjenje testosterona kod muškaraca narušavaju taj balans, pa razgradnja kosti
počinje da dominira. Kod osteoporotične kosti dolazi do gubitka unutrašnjih koštanih pregrada i
istanjivanja korteksa. Takođe, dolazi do promjene na nivou kolagenih vlakana, što smanjuje
elastičnost i otpornost kosti na opterećenja, povećavajući rizik od patoloških preloma.
Osteoporotski prelomi: Ovakvi prelomi mogu nastati spontano, pri minimalnoj traumi ili padu
iz stojećeg položaja. Prelomi, posebno butne kosti, značajno narušavaju kvalitet života
pacijenata, često dovodeći do smanjene sposobnosti ili potpune nesposobnosti za samostalno
funkcionisanje. Oni predstavljaju veliko opterećenje, kako za porodicu, tako i za društo gdje
postaju ozbiljan socioekonomski problem.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da osteoporoza ne izaziva bol, ponekad čak ni u prisustvu
patoloških preloma, zbog čega se često naziva „tihom epidemijom“. To je i razlog zašto mnogi
prelomi ostaju neprepoznati, a osteoporoza neliječena. U kliničkoj praksi se samo trećina
preloma pršljenova otkrije, dok se svega 19% liječi.
Određeni broj pacijenata koji zadobije prelom pršljena trpi jake bolove, posebno ako su udruženi
sa izraženijim degenerativnim promjenama kičmenog stuba. Sve navedeno jasno ukazuje na
izuzetnu važnost aktivnog otkrivanja faktora rizika. Prepoznavanje faktora rizika i rano
djelovanje ne samo da smanjuje rizik od komplikacija, već značajno poboljšava kvalitet života
pacijenata.
Faktori rizika i znaci osteoporoze: Starosna dob, rana menopauza (prije 45. godine), istorija
osteoporoze ili preloma kuka kod majke, niska tjelesna masa (BMI ispod 19), nedovoljan unos
kalcijuma, vitamina D i proteina, smanjena fizička aktivnost, kao i konzumacija cigareta i
alkohola, predstavljaju ključne faktore rizika za razvoj osteoporoze.
Rizik povećavaju i pridružena oboljenja: reumatski artritis, oboljenja štitne i paraštitnih žlijezda,
jetre, bubrega i digestivnog trakta, dijabetes, hematološka oboljenja, maligni tumori dojke i
prostate.
Brojni su i lijekovi čija dugotrajna upotreba može doprinijeti smanjenju koštane mase, poput
kortikosteroida, određenih lijekova koji se koriste u terapiji tumora dojke, prostate, dijabetesa i
drugih oboljenja.
Znakovi već nastale osteoporoze uključuju nagli gubitak visine i deformitet kičmenog stuba,
najčešće u obliku povećane grudne kifoze. Na mnoge faktore rizika se može uticati, te je moguće
prevenirati ili usporiti razvoj ove bolesti i smanjiti rizik od preloma. Briga o zdravlju kostiju
počinje u djetinjstvu i ranoj mladosti, sticanjem maksimalne koštane mase. To se postiže unosom
namirnica bogatih kalcijumom, proteinima i vitaminom D3, redovnom fizičkom aktivnošću,
pametnom izlaganju suncu i izbjegavanjem štetnih navika.
U slučajevima kada ishrana ne obezbjeđuje dovoljno potrebnih nutrijenata i postoji povećan rizik
od osteoporoze i preloma, ljekari, na osnovu detaljne analize stanja pacijenta, preporučuju
suplemente u optimalnim dozama. Savjetuje se unos vitamina D prema laboratorijskim nalazima,
kalcijuma, magnezijuma, vitamina K2 i vitamina C, te određenih vrsta kolagena i
mikroelemenata poput bora, mangana, cinka, selena i bakra, koji pozitivno utiču na metabolizam
kalcijuma i kosti.
Dijagnostička obrada i terapija: Nakon prepoznavanja faktora rizika započinje dijagnostička
obrada, koju čine DXA snimanje kao zlatni standard, RTG snimanje kičmenog stuba, procjena
rizika za prelom putem FRAX indeksa te analiza laboratorijskih nalaza (nivoa vitamina D,
kalcijuma, fosfata, parat hormona i određenih biohemijskih parametara). Detaljno se analiziraju i
prethodni prelomi, druga oboljenja i medikamentna terapija koju pacijent uzima. Važno je
naglasiti da za dijagnozu osteoporoze nije dovoljan samo rezultat DXA snimanja.
Terapija osteoporoze obuhvata lijekove koji smanjuju razlaganje kosti (antiresorptive) i
lijekove koji utiču na izgradnju kosti (anabolike). Od antiresorptivnih lijekova dostupni su nam
lijekovi iz grupe bisfosfonata (alendronska, ibandronska i zolendronska kiselina) i biološki lijek
denosumab, a od anabolika teriparatid.
Izbor lijeka zasniva se na detaljnoj kliničkoj procjeni, a prije početka terapije potrebno je
izbalansirati eventualni deficit vitamina D.
Obavezan dio liječenja osteoporoze uključuje savjete za doziranu i prilagođenu fizičku aktivnost
(3 do 4 puta sedmično, po 30 do 40 minuta), u skladu sa stanjem pacijenta. Preporučuju se
aktivnosti poput brzog hodanja, laganog trčanja, penjanja stepenicama, vježbi s doziranim
opterećenjem pod nadzorom stručnog lica, vježbe za balans (npr. Tai chi). Veoma su važne
vježbe držanja i balansa, s ciljem prevencije patoloških preloma. Osim toga, prevencija padova
ima izuzetno važnu ulogu u zaštiti ovih pacijenata. Pacijentima se savjetuje izbjegavanje rizičnih
pokreta, pravilno održavanje položaja kičme i uravnotežena ishrana. U sklopu liječenja
primjenjuje se ciljana fizikalna terapija, dok psiholog, kao dio tima, pruža pacijentima potrebnu
podršku.
Suplemente koji doprinose prevenciji i tretmanu osteoporoze možete pronaći na:
www.svakodobro.ba
