Evropa odgađa teške obrambene odluke u korist udobnosti i političke popularnosti, dok se u pozadini stvara nova vojna doktrina temeljena na robotima i vještačkoj inteligenciji, navodi bivši vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni.
Podsjećamo, Zalužnog, koji je bio jedan od najmoćnijih ukrajinskih generala, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je početkom prošle godine, a na njegovo mjesto je imenovao Oleksandra Sirskog.
Zalužni je naveo da unutar NATO ne postoji jednak apetit za novom trkom u naoružanju kakav pokazuje Rusija – “ambiciju koju će, kroz ratno iskustvo, naslijediti i Kina, Iran te Sjeverna Koreja”.
U članku za Eastern Flank Institute Zalužni je naveo da se trenutno razvija temeljno nova vojna doktrina koja bi trebala biti završena do 2030. godine.
“To će biti oružane snage robota, autonomnih sistema i vještačke inteligencije, kombinovane s iskustvom i postojećim doktrinama. Najvažnije, moći će proširiti svoje nove sposobnosti na potreban nivo”, navodi Zalužni, prenosi Index.hr.
General ističe kako je jedan od glavnih propusta u pripremama za rat bilo odgađanje nepopularnih odluka zvog kratkoročne popularnosti i ispunjavanja populističkih obećanja. Isti problem, tvrdi, sada je vidljiv i među evropskim čelnicima. Dodaje da ubrzavanje obrambene spremnosti u demokratskom društvu zahtijeva otvoren dijalog s javnošću.
“Ko će prvi pokrenuti ovaj dijalog – evropske vlade ili ruska vojska – zavisi od nas i naših partnera”, kaže Zalužni, dodajući kako “za sada, Ukrajinci, boreći se za vlastiti opstanak, kupuju vrijeme svojim evropskim susjedima.”
Gradi li Evropa zaista novu bezbjednosnu arhitekturu?
Zalužni je kritičan prema dosadašnjim naporima. “Uprkos bezbrojnim raspravama vođenim na raznim forumima u Ukrajini i Evropi, te odgađanju novih paketa sankcija, u ovom trenutku imamo samo jedan programski dokument razvijen na evropskoj osnovi”, ističe on. Riječ je o dokumentu “Zajednička evropska obrambena Bijela knjiga – Spremnost do 2030.”, koji po prvi put naglašava potrebu za strateškom autonomijom Evrope od SAD-a.
“Međutim, analizirajući ovaj dokument iz naše i evropske perspektive, moramo zaključiti da deklarisana dodjela financijskih sredstava definitivno neće biti dovoljna za postizanje njegovog glavnog cilja”, smatra Zalužni.
“Evropa nije spremna da se odrekne oslanjanja na Vašington”
Postavlja se i pitanje jesu li građani i političke elite država članica EU spremni dati prioritet odbrani ako to znači smanjenje ekonomskog blagostanja. Trenutno se više od 60% evropske nabavke obrambene opreme obavlja u SAD-u. Zalužni naglašava da je EU stvoren s težnjom za mirom i stabilnošću, uz pune bezbjednosne garancije SAD-a i NATO-a, zbog čega sama Unija još uvijek nema jasne mehanizme obaveze ni temelje za provođenje političke volje.
“Stoga će se provođenje prijedloga predstavljenih u ovom dokumentu (Bijeloj knjizi) temeljiti na ‘motivaciji’ i ‘ohrabrenju’, bez uspostavljanja obavezujućih mehanizama”, kaže Zalužni. Zaključuje kako će, uprkos velikim očekivanjima, evropska sigurnost u praksi ostati zavisna od SAD.
Bijela knjiga do 2030. ne predviđa ključan cilj – stvaranje zajedničkih vojnih struktura unutar EU-a, kao ni tijela sposobnih da njima zapovijedaju. Zalužni navodi da se stvarne vojne sposobnosti mogu postići samo kroz jedinstven sistem transformacije u nekoliko područja: razvoj novih tehnologija, reforma obrambene industrije, prilagođena logistika, upravljanje procesima, strukture Oružanih snaga te doktrine za obuku.
Zbog nedostatka jasnog mehanizma odgovornosti, “razgovori o strateškoj autonomiji Evrope od SAD-a su izrazito preuranjeni”, tvrdi Zalužni. Zbog toga će spoljna politika EU ostati usmjerena na održavanje postojeće bezbjednosne formule, sa SAD-om u središtu.
Ipak, zajednički rad s EU omogućiće Ukrajini “da podijeli ne samo svoju patnju, već i jedinstveno ratno iskustvo, što može pomoći zemljama članicama da ubrzaju poboljšanje svojih obrambenih strategija”, zaključuje Zalužni.
