Odjeljenje za prostorno uređenje organizovalo je javnu raspravu o Nacrtu Urbanističkog plana grada Banjaluke, kao i Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu ovog plana.
Rasprava je održana u Domu omladine, a učešće su uzeli brojni građani, profesori, arhitekte i investitori, koji su iznijeli svoje komentare i prijedloge na predloženi plan.
Danijela Simić iz Urbisa predstavila je građanima ponovljeni javni uvid u urbanistički plan, naglašavajući da je cijeli proces sproveden u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju. Ponovljeni uvid omogućava građanima i institucijama da daju primjedbe i mišljenja samo na dijelove plana koji su izmijenjeni nakon prvog javnog uvida.
Do sada je primljeno ukupno 314 primjedbi i mišljenja od fizičkih i pravnih lica, kao i od različitih instituta, ministarstava i savjeta plana. Primjedbe su podijeljene u dvije grupe – one koje se odnose na javni interes i one koje se tiču privatnog interesa. Veći dio primjedbi (oko 250) odnosio se na privatni interes, odnosno zahtjeve pojedinaca za promjenom namjene parcela ili povećanjem koeficijenata.
Što se tiče primjedbi od javnog interesa, Simićeva je izdvojila nekoliko ključnih tema:
Sportsko-rekreativni prostor „Aquana“ – Urbis je prihvatio primjedbe građana i plan prilagodila tako da stambredno-poslovni dijelovi ne ulaze u sportsko-rekreativnu zonu, primjedba je prihvaćena i za tenski klub pored “Aquane da se mjesto poslovanja vrati sportsko-rekreativnoj namjeni.
Pijaca u Budžaku – Plan predviđa premještanje nove pijace u Ramiće (oko 17 hektara) i Kumsale (oko 1,7 hektara), dok je prethodno planirani poslovni prostor preobražen u stambeno-poslovnu zonu. Simićeva je podsjetila da su još 2006. postojali planovi za dislokaciju pijace, koji nisu realizovani, ali da sada predložena lokacija bolje odgovara namjeni.
Simićeva je istakla i pitanja vezana za kulturni centar i Fructonu, gdje je prethodnim planom predviđena kombinacija trgovačkih aktivnosti i kulturnog centra. Novi plan omogućava dio prostora za stambeno-poslovnu namjenu, a kulturni centar ostaje sačuvan.
Jedan od čestih komentara građana bio je vezan za zelene površine. Simić je pojasnila da plan ne smanjuje zelene površine na prvom javnom uvidu planirano je 107 hektara, dok je na drugom javnom uvidu taj broj povećan na 112 hektara. Takođe, parametri korišteni za zelene površine (12 m² po stanovniku) ostaju nepromijenjeni.
Kada su u pitanju koeficijenti izgradnje, oni nisu mijenjani, osim u izuzetnim slučajevima kada se, uz saglasnost grada, može omogućiti povećanje do 20 odsto. uz obaveznu 3D vizualizaciju i transparentnost procesa.
Simić je naglasila da se na ovom predstavljanju fokus stavlja na primjedbe javnog interesa, dok se pojedinačne primjedbe fizičkih i pravnih lica na konkretne parcele neće razmatrati.
“Urbis će sve primjedbe razmotriti i obraditi u skladu sa zakonom, kako bi plan bio u potpunosti usklađen sa regulacionim planovima i inicijativama građana”, kazala je ona.
Na javnoj raspravi o Nacrtu Urbanističkog plana grada Banjaluke, bivši gradski arhitekta i predsjednik Savjeta za plan, Ivan Rašković, rekao je da je prirodno da građani imaju mnogo primjedbi, ali da Banjaluka mora zadržati pravac razvoja koji je zacrtan još prije više vijekova.
„Onaj ko živi u Banjaluci sigurno će pronaći mnogo primjedbi, ali moje ubjeđenje je da je Banjaluka jedan lijep grad koji treba da nastavi uspješnu koncepciju razvoja postavljenu još od vremena kada je nastala“, kazao je Rašković.
Dodao je da izrada urbanističkih planova svuda traje dugo jer je riječ o složenom i važnom poslu.
„To je proces u kojem treba napraviti presjek ekonomskog, društvenog, političkog i svakog drugog života grada. Osnovna ideja jeste da plan bude čuvar javnog interesa. Postoje različite kategorije koje se moraju uskladiti, ali javni interes nikako ne smije biti ugrožen privatnim – niti obrnuto“, istakao je Rašković.
Jedan od prisutnih investitora upozorio je, međutim, da bi usvajanje plana u trenutnoj formi moglo nanijeti više štete nego koristi.
„Smatram da će usvajanje ovakvog urbanističkog plana dovesti do poskupljenja stanova i poslovnih prostora. Već sada imamo situaciju da su cijene visoke, a ovim planom dodatno ćemo ugroziti građevinski sektor u Banjaluci. Treba imati u vidu da se oko 30 odsto budžeta grada puni upravo iz te oblasti. Ovim bi građani mogli biti primorani da grade u drugim opštinama“, rekao je on.
