Nakon nereda koji su potresli cijelu zemlju, Indonezija je na rubu velikog sukoba, a napetost u najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji sve je veća.
Velik je to izazov za predsjednika Prabowa Subianta, bivšeg generala specijalnih snaga koji je na dužnosti nešto manje od godinu dana. Sukobili su se demonstranti i snage bezbjednosti, policijske i vladine zgrade su zapaljene, dok su kuće političara, uključujući i onu ministra finansija, opljačkane.
U eskalaciji nasilja u tim protestima poginulo je 10 ljudi. Podsjeća to na nerede iz 1998. godine, kada je srušen diktator Suharto, Prabowov tast. Situacija danas ipak je manje ozbiljna, ali odražava veliko nezadovoljstvo naroda.
Sve je počelo u Džakarti 28. avgusta, nakon komentara političara o velikodušnim stambenim naknadama za poslanike. Nakon plate i beneficija, izračunato je da bi poslanik mogao dobiti 3 miliona indonežanskih rupija (183 dolara) više dnevno samo na ime stambenog dodatka od minimalne mjesečne plate u nekim dijelovima Indonezije. Ta je brojka brzo izazvala spontane proteste.
Te noći oklopno vozilo kojim su upravljali pripadnici elitne policijske jedinice Brimob – Mobilnog brigadnog korpusa – pregazilo i ubilo dostavljača na motociklu, 21-godišnjeg Affana Kurniawana, koji je prolazio pored demonstranata.
Snimak koji se proširio na društvenim mrežama prikazuje kako se vozilo zaustavlja nakon što je vozač pao pod točkove, a kad se približila bijesna gomila, vozilo je odjurilo i, čini se, ponovo pregazilo Affana.
Nedugo nakon toga izbili su veliki protesti. Demonstranti su bacali kamenje i flaše, palili autobuske stanice i vladine zgrade. Policija i vojska odgovarale su suzavcem i gumenim mecima, a čini se da je korišćena i bojeva municija.
Mnogi demonstranti sve su prenosili uživo putem TikToka, a od subote je ta aplikacija prestala s radom u Indoneziji. Dio nasilja činio se nasumičnim, a demonstranti su palili dijelove infrastrukture poput autobuskih pruga. No u drugim slučajevima, gomila je namjerno birala mete, među kojima su bili sjedište Metropolitanske policije Džakarte i parlament.
Predsjednička palata pak nije bila meta.
Od subote naveče do nedjelje ujutro, demonstranti su pljačkali kuću ministra finansija, Sri Mulyanija, i dvojice parlamentaraca za koje su smatrali da su davali neosjetljive komentare u vezi s bijesom zbog svojih plata. Odnesene su opljačkane stvari, uključujući gotovinu, skupe satove, kipove Iron Mana i Spider-Mana, pa čak i mačke.
Slično je bilo i u drugim gradovima – u Makasaru su zapalili gradski parlament i ubili tri državna službenika koji su bili unutra. Gomila je nasmrt pretukla jednog muškarca osumnjičenog da je doušnik bezbjednosnih snaga.
U Surabaji, drugom najvećem gradu u Indoneziji, demonstranti su zapalili kancelariju zamjenika guvernera Istočne Jave i policijsku stanicu.
Vlada je pokušala odgovoriti na narodni gnjev obećanjima o akcijama za rješavanje pritužbi i sve strožim bezbjednosnim mjerama. U ponedjeljak je Prabowo u razgovoru s lokalnim medijima rekao da, iako ljudi imaju pravo na mirne proteste, osuđuje nasilje. Dodao je da će se istražiti ko je odgovoran, a ranije je govorio da je za proteste krivo strano uplitanje. Neki ministri sugerisali su da su nemiri povezani s mafijama u industrijama poput benzina, riže i ulja za kuvanje. S druge strane, policija i predsjednik obećali su temeljitu istragu policajaca koji su bili u vozilu koje je udarilo Affana.
Massive protest is going on in indonesia , people set parliament ablaze . #IndonesiaGelap #IndonesiaReset #indonesia #protest #ICONIK pic.twitter.com/7QXipOJFLW
— ɳ เ ร ɦ α (@itsnisha03) September 2, 2025
Prabowo je 31. avgusta najavio i druge ustupke: razne parlamentarne politike – uključujući velikodušne stambene naknade i pravo na rad iz inostranstva – biće ukinute. Obećao je sastanak između političara i civilnog društva radi rješavanja pritužbi. U saradnji s političkim strankama, nekoliko nepopularnih političara suspendovano je iz parlamenta.
Foreign Policy piše da su u protestima bile prisutne studentske organizacije i sindikati, ali pridružilo im se i mnoštvo običnih Indonežana. Mnogi demonstranti činili su se mladima, moguće i tinejdžerima.
Gotovo sve postojeće političke stranke u zemlji pridružile su se vladi, a najveća stranka koja nije ušla u vladajuću koaliciju odbila je da se službeno izjasni protiv predsjednika. Izvori iz stranke kažu da se boje da bi bivši predsjednik Joko „Jokowi“ Widodo imao koristi od oslabljenog Prabowa.
Demonstranti su istakli nekoliko različitih zahtjeva.
„Željeli bismo priznanje da je sistem duboko i sistematski narušen. I da imaju jasan plan za reformu“, rekao je jedan od demonstranata za Foreign Policy.
Neki drugi demonstranti, čini se, imali su više materijalne zahtjeve, a najčešće su govorili o smanjenju poreza i smanjenju plata političarima. Internetom je kružila objava sa 17 zahtjeva koje treba ispuniti u roku od sedam dana, kao i o osam drugih koje treba ispuniti u roku od godinu dana.
To uključuje istragu o smrti Affana i policijskom nasilju tokom protesta, zamrzavanje plata poslanika, povratak vojnika raspoređenih tokom nereda u kasarne, mjere protiv korupcije, poresku reformu i povećanje plata, kao i politiku zaštite radnih mjesta za radnike.
Indonezijska privreda zvanično je porasla za 5,12 odsto u drugom kvartalu ove godine, ali mnogi su doveli u pitanje vjerodostojnost te brojke. Trampove carine takođe ne pomažu. Pod pritiskom je potrošnja domaćinstava, a raste zabrinutost zbog smanjenja srednje klase. Čini se da socijalni programi indonezijskog predsjednika ne daju rezultate. Primjerice, besplatni školski obroci bili su neravnomjerni, a kako bi se taj trošak finansirao, vlada je smanjila potrošnju u drugim oblastima poput obrazovanja, infrastrukture i transfera lokalnim vlastima, koje su zbog toga povećale lokalne poreze na imovinu.
Aktivisti civilnog društva i studenti brinu zbog povratka autoritarnog režima i rastuće uloge vojske i vlade.
Mnogi sada smatraju da ograničeni ustupci koje predsjednik nudi neće smiriti mase niti riješiti temeljne uzroke protesta.
„Ustupci su premali, došli su prekasno i nisu riješili temeljne uzroke problema, a to su korupcija funkcionera, rasipanje budžeta na skupe i neefikasne programe, fiskalna neravnoteža i velika povećanja poreza. Vlada će se dugoročno i dalje suočavati s fiskalnom krizom, visokim porezima i ljutitim stanovništvom“, rekao je za Foreign Policy Yohanes Sulaiman iz Nacionalnog ureda za azijska istraživanja, prenosi Jutarnji.
