Ruski mirovni prijedlog, o kojem su razgovarali predsjednici Amerike i Rusije Donald Tramp i Vladimir Putin na samitu na Aljasci, podrazumijeva da se Rusija odrekne malih dijelova koje drži pod kontrolom u Ukrajini, a Kijev bi se odrekao dijelova svoje istočne teritorije, navode izvori upoznati sa razmišljanjima Moskve.
Izvještaj, u koji su neimenovani izvori agencije Reuters imali uvid, pojavio se nakon što su se Tramp i Putin sastali u vojnoj bazi na Aljasci u Enkoridžu, što je bio prvi susret između američkog predsjednika i šefa Kremlja od početka rata u Ukrajini, prenosi Euronews.
Dva neimenovana izvora rekla su da je njihova upućenost u Putinove prijedloge uglavnom zasnovana na razgovorima između lidera u Evropi, SAD i Ukrajini i napomenula da nisu potpuni.
Reuters navodi da nije odmah bilo jasno da li su Putinovi prijedlozi bili početni potez koji će poslužiti kao polazna tačka za pregovore ili više kao konačna ponuda koja nije bila predmet diskusije, prenosi Jutarnji.
Ocjenjuje se da bi, na prvi pogled, barem neki od zahtjeva predstavljali ogromne izazove za ukrajinsko rukovodstvo.
Prema predloženom ruskom sporazumu, Kijev bi se u potpunosti povukao iz istočnih regiona Donjeck i Lugansk u zamjenu za rusko obećanje da će zamrznuti linije fronta u južnim regionima Herson i Zaporožje, rekli su izvori.
Ukrajina je već odbacila svako povlačenje sa ukrajinske teritorije, poput Donjecka, gdje su njene trupe ukopane i za koju Kijev tvrdi da služi kao ključna odbrambena struktura za sprečavanje ruskih napada dublje na njenu teritoriju.
Izvori navode da bi Rusija bila spremna da vrati relativno male dijelove ukrajinske zemlje koje je drži pod kontrolom u sjevernoj Sumskoj i sjeveroistočnoj Harkovskoj oblasti.
Izvori su rekli da znaju da ruski lider takođe traži, barem, formalno priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, koji je Moskva anektirala 2014. godine, ali nije jasno da li to znači priznanje od strane američke vlade ili, na primjer, svih zapadnih sila i Ukrajine.
Rekli su da Putin takođe očekuje ukidanje barem dijela sankcija Rusiji, ali nisu mogli da navedu da li se to odnosi i na američke i na evropske sankcije.
Ukrajini bi takođe bilo zabranjeno pridruživanje vojnom savezu NATO, iako se čini da je Putin otvoren za to da Ukrajina dobije neku vrstu bezbjednosnih garancija, rekli su izvori i dodali da nije jasno šta to znači u praksi.
Tramp je upoznao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i evropske čelnike sa onim o čemu se pričalo na samitu. Nije bilo odmah jasno predstavljaju li Putinovi prijedlozi početnu pregovaračku poziciju koja bi trebalo da posluži kao polazište za pregovore ili njegovu finalnu ponudu koja ne podliježe raspravi.
Iako je razgovor opisao kao “dug i sadržajan”, Zelenski je ubrzo usvojio oštriji ton, naglasivši da “ubistva moraju prestati odmah” i da je “prekid vatre na bojištu i u ukrajinskim lukama” jedini put.
Zelenski bi danas trebalo da otputuje u Vašington kako bi sa Trampom razgovarao o mogućem okončanju rata punih razmjera, koji je počeo u februaru 2022.
Na samitu na Aljasci nije postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini, ali je Tramp izazvao pravi potres – udaljio se od ideje o hitnom prekidu vatre i prihvatio stav Rusije da primirje može doći samo uz sveobuhvatan sporazum.
Takav zaokret naišao je na oštro protivljenje Kijeva i evropskih saveznika, dok Moskvi daje prijeko potreban predah na frontu, prenose američki mediji.
Rusija već mjesecima ponavlja da bi prekid borbi imao smisla samo ako Ukrajina povuče vojsku sa dijela Donbasa koji još nije pod ruskom kontrolom. Tramp je sada javno prihvatio tu logiku, poručivši na mreži Truth Social da “prekidi vatre često ne traju” i da je “najbolji put mirovni sporazum”.
Evropske prijestonice nastavljaju sa politikom balansiranja – kritikuju Trampa, ali mu odaju priznanje za pokušaje približavanja dogovoru.
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da su “napori Trampa doveli do toga da smo bliže nego ikad kraju rata”, iako se iza kulisa jasno vidi da bez američke podrške Ukrajina ne može računati na dugoročnu sigurnost.
Model bezbjednosnih garancija izvan NATO-a pominje se kao opcija, ali mnogi, među kojima je i bivši američki ambasador pri NATO-u Ivo Dalder, upozoravaju da su one bez formalnog članstva “bez stvarne težine”.
Zelenski je osudio odbijanje Rusije da sprovede prekid vatre, uz ocjenu da takva odluka “komplikuje situaciju” u ostvarivanju mirovnog plana koji je tražio Tramp nakon sastanka sa Putinom.
“Vidimo da Rusija odbacuje brojne pozive na prekid vatre i još nije utvrdila kada će prestati sa ubijanjem. To komplikuje situaciju”, napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Ako Rusija nije spremna da sprovede jednostavno naređenje o prekidu svojih udara, kako je dodao Zelenski, možda će biti potrebni značajni napori da se Rusija ubijedi da sprovede nešto mnogo važnije – “mirnu koegzistenciju sa svojim susjedima u narednim decenijama”.
Njemački kancelar Fridrih Merc kaže da je samit Trampa i Putina na Aljasci imao svijetlih i tamnih strana.
“Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je u pitanju ukrajinska teritorija.”
To je, kako je rekao, bila “veoma kritična tačka” u razgovorima Evropljana i Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je “pozitivno iznenađenje” to što postoji američka spremnost na bezbednosne garancije za Ukrajinu – zajedno sa Evropljanima, i to i poslije završetka rata.
To nije rečeno na konferenciji za štampu, već u razgovorima saveznika sa Trampom poslije samita na Aljasci.
“Amerika ostaje uz nas, i u vremenima poslije rata”, rekao je Merc i dodao: “Smatram da je to izuzetno dobro.”
Mediji prenose da je samit Putinu donio povratak na svjetsku scenu bez stvarnih ustupaka i odgađanje novih američkih sankcija, koje je Tramp najavio tek za nekoliko sedmica.
Dodaju da to Zelenskog stavlja pred novi test u Vašingtonu i pred eventualni direktni susret sa Trampom i Putinom.
Tramp je, upitan šta savjetuje Ukrajini, za Fox kratko poručio: “Dogovorite se. Rusija je velika sila, a oni nisu.”
Tramp i Putin sastali su se u Enkoridžu u petak naveče po srednjoevropskom vremenu.
Putina je na crvenom tepihu rasprostrtom po pisti Vojne baze Elmendorf-Ričardson čekao Tramp.
Dok je Putin prilazio, Tramp mu je aplaudirao.
Dva lidera su se srdačno rukovala i osmjehivala.
Bez prekida vatre i poziv na razgovor u Moskvi, sastanak Sjedinjenih Država i Rusije donosi više pitanja nego što nudi odgovora, prenosi BBC.
Nestrpljivo iščekivani sastanak Trampa i Putina predstavljen je kao ključni korak prema postizanju mira u Ukrajini.
Ali bez primirja i uz pozivnicu za dolazak u Moskvu, skoro trosatni sastanak dvojice lidera donio je više pitanja nego odgovora.
Nezavisne.com
