Nakon što je prošle godine oko 15 bijelih roda stradalo od strujnog udara u Banjaluci, prethodnih dana su vođeni razgovori o tome kako bi se one mogle zaštititi, a istaknuto je da je na jednom lokalitetu potrebno raditi na izolaciji, dok su na drugima neophodne platforme za bandere na kojima su gnijezda.
Riječ je o platformama visine pola metra do metar, koje se stavljaju na banderu nakon što ptice odlete, a gnijezdo se podigne na nju.
Inače, predstavnici Centra za životnu sredinu, “Elektrokrajine” i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa su prije nekoliko dana održali sastanak na temu preduzimanja mjera u cilju zaštite ptica od strujnog udara na elektrodistributivnoj mreži.
“Poseban akcenat stavljen je na mjere zaštite bijelih roda, kao zakonom zaštićene vrste, na kritičnim lokacijama, prije svih u Ramićima kod Banjaluke, gdje je prošle godine došlo do uginuća više jedinki usljed elektrokucije (strujnog udara) na dalekovodnoj mreži. Ove godine nemamo evidentiranih uginuća bijelih roda i drugih zaštićenih vrsta ptica od elektrokucije”, rečeno je za “Nezavisne” iz “Elektrokrajine”.
Na sastanku je dogovoreno da “Elektrokrajina” u što kraćem periodu nabavi adekvatnu zaštitnu opremu koja bi se ugradila na kritičnim tačkama elektrovodova, koji su u nadležnosti ovog preduzeća.
Dodaju da “Elektrokrajina” posjeduje ISO sertifikat – Sistem upravljanja životnom sredinom i usvojen Plan zaštite ptica, u kojem su definisane sve neophodne tehničke mjere i postupci.
“S tim u vezi, ‘Elektrokrajina’ je na vodove postavila izdužene izolatore koji štite manje ptice od elektrokucije, dok je za zaštitu većih ptica, poput bijelih roda, neophodna nabavka druge opreme”, naveli su.
Iz Centra za životnu sredinu navode da je ideja za ovu temu nastala prošle godine, kada je na samo jednom lokalitetu primijećena elektrokucija (električni udar) približno 15 jedinki bijele rode, strogo zaštićene vrste.
“Na poziv građana smo izašli na teren i primijetili ostatke ptica, a na njima jasne znakove elektrokucije. Nedaleko od prvog lokaliteta smo primijetili još jedan dalekovod ispod kojeg smo pronašli još par leševa ptica. Ramići su posebno značajni budući da se rode, nažalost, sve češće i u većem broju hrane na deponiji na ovom lokalitetu, a gnijezda svijaju u okolnim naseljima”, istakao je tada Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Inicijativa je pozdravljena i podrška je ponuđena i iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, čiji je predstavnik Dejan Radošević, rukovodilac Odsjeka za biodiverzitet, istakao da su migratorne ptice te druge migratorne vrste pod posebnim pritiskom, budući da klimatske promjene i brojni drugi problemi poput krivolova i uništavanja staništa čine njihov opstanak sve izazovnijim.
“Nesreće poput koalizije sa objektima, posebno elementima elektromreže su takođe značajan faktor koji treba svesti na tehnički minimum, a Zavod je tu da pomogne u skladu sa svojim kapacitetima”, kazao je tom prilikom Radošević.
Inače, Centar za životnu sredinu ove godine radi monitoring bijele rode na sjeveru zemlje, posebno na teritoriji Gradiške i Banjaluke, te planira pokretanje kampanje građanske nauke za monitoring ove vrste.
Kome da se javimo i kazemo da elektricari iz Gradiske ruse gnijezda roda kad im smetaju a imamo i dokaze za to.