Prema najnovijem “Eurobarometar” istraživanju Evropske komisije, iskustva Švedske, Češke i Grčke pokazuju da uvođenje i prihvatanje nove kategorije proizvoda može značajno smanjiti stope pušenja i spasiti živote, a BiH bi iz njihovih uspjeha mogla mnogo toga naučiti.
Primjeri iz svijeta, naime, pokazuju da, kada su ljudi informisani i imaju opcije, mijenjaju navike čak i u zemljama sa duboko ukorijenjenom kulturom pušenja.
Ovo je prilika da se i kod nas tema pokrene u javnosti i podigne svijest o mogućnostima za smanjenje štetnosti.
Prema najnovijem “Eurobarometar” istraživanju Evropske komisije, praktično četvrtina stanovništva EU aktivni su pušači. Strogi tradicionalni stavovi i strategije koje iz njih proizlaze pokazuju i nadalje nemoć u borbi protiv pušenja. Milioni ljudi kao i milioni preuranjenih smrti zbog pušenja na nivou EU nisu ni dalje doprinijeli do razumskih rješenja. Napisani zajednički cilj o evropskoj zajednici “bez dima” do 2040, danas, sa sigurnošću se može reći, ostaće tek to što je i danas, plan na papiru. Dakle, prema istraživanju “Eurobarometar”, EU bi trenutnim tempom svoj cilj dostigla tek nakon 2100. godine.
Iako tradicionalne mjere kontrole duvana, kao što su zabrane, porezi, te upozorenja, ostaju važne, podaci pokazuju da same po sebi nisu dovoljne, jer u EU i dalje puši 24 odsto odraslih, a pad je u posljednje četiri godine iznosio samo jedan odsto.
Kada smo mi u pitanju, BiH je među zemljama s najvećim stopama pušenja u Evropi – procjenjuje se, naime, da u BiH puši više od 40 odsto odraslih, što znači više od 1,3 miliona ljudi.
Time se BiH svrstava u sam vrh evropskih zemalja po prevalenciji pušenja. To ima velike posljedice po zdravlje stanovništva i dugoročno opterećuje zdravstveni sistem. Dakle, svaka rasprava o smanjenju štetnosti i novim pristupima posebno je relevantna za naše društvo.
Zato je važno naglasiti – nova analiza EU podataka pokazuje da inovacije smanjuju učestalost pušenja. Naime, analiza “Eurobarometra” (2024) pokazuje primjere zemalja koje su značajno smanjile stope pušenja tako što su građani u velikom broju počeli koristiti proizvode potencijalno manjeg rizika umjesto cigareta.
Kada je u pitanju Švedska, svakodnevno pušenje palo je na 5,4 odsto, a ta zemlja bilježi 36 odsto manje smrtnih slučajeva od raka pluća u odnosu na prosjek EU.
Tu se izdvajaju i Češka, gdje je stopa pušenja smanjena sa 30 odsto na 23 odsto u samo tri godine, kao i Grčka, gdje je nakon godina stagnacije na 42 odsto, stopa pala na 36 odsto u tri godine, čime je više od 600.000 ljudi prestalo pušiti.
Ovi primjeri pokazuju da, kada pušači prepoznaju sigurnije alternative, to može biti snažan pokretač promjene.
Postavlja se pitanje – šta povezuje ove zemlje? Sve tri su kombinovale klasične preventivne mjere s ponudom novih proizvoda koje su ljudi doživjeli kao potencijalno manje štetne i prihvatljive zamjene za cigarete. Takve alternative pomogle su mnogima da se lakše odviknu od svakodnevnog pušenja i smanje rizike po zdravlje.
Tome i globalni primjeri daju dodatnu potvrdu. Recimo, kada je u pitanju Ujedinjeno Kraljevstvo, integracija vapinga u programe za odvikavanje spustila je stopu pušenja sa 16,4 odsto (2015) na 10,4 odsto (2023).
U Japanu je masovno usvajanje proizvoda sa potencijalno smanjenim rizikom rezultiralo padom prodaje cigareta za 52 odsto. Novi Zeland je postavio cilj da do 2025. godine bude zemlja s manje od pet odsto pušača i bilježi značajan napredak.
Primjeri iz Švedske, Grčke i Češke jasno pokazuju da je moguće smanjiti štetnost od pušenja kada se preventivne mjere kombinuju s inovativnim pristupima. Otvaranje prostora za edukaciju, informisanje i dostupnost potencijalno manje štetnih alternativa može biti važan korak ka zdravijem društvu i dugoročno održivijem javnom zdravstvu.
Najvažnije je da se još nekoliko godina čeka sa zakonom o zabrani pušenja na javnim mjestima, taj zakon je na doradi već sigurno 5+ godina, ali vjerujem da će da ga dorade baš onako kako treba, a to je važno zbog našeg zdravlja!!!