Arheolozi vjeruju da su u pećini Tinšemet u centralnom Izraelu otkrili jedno od najstarijih poznatih grobalja, staro između 100.000 i 110.000 godina.
Ostaci ranih ljudi pažljivo su položeni u jame u položaju fetusa, uz predmete poput fragmenata stijena, kostiju i kamenja, koji ukazuju na rane rituale i duhovna vjerovanja, prenosi AP.
Ovi predmeti, od kojih su neki dovoženi čak sa mjesta udaljenih stotinama kilometara, nisu imali poznatu praktičnu funkciju u svakodnevnom životu.
Zbog toga se smatra da su predstavljali dio rituala namijenjenih odavanju počasti mrtvima.
Ovo otkriće potvrđuje da su u tom periodu sahrane bile uobičajena praksa.
Lokalitet je posebno značajan jer su ostaci izuzetno dobro očuvani zahvaljujući specifičnim uslovima tla i prisustvu pepela.
Neki od ključnih nalaza iz Tinšemeta objavljeni su u martu ove godine u časopisu “Nature Human Behaviour”.
Pronađena su dva cijela skeleta i tri lobanje, ali još nije jasno kojoj vrsti ljudi su pripadali – homo sapijensu, neandertalcima ili nekoj mješovitoj populaciji.
Izrael je u praistoriji bio mjesto susreta različitih ljudskih grupa, što je možda doprinijelo razmjeni znanja i razvoju identiteta kroz rituale, nakit i ukrašavanje tijela.
On je bio most između neandertalaca iz Evrope i homo sapijensa iz Afrike, prenosi Euronews.
Arheolozi su identifikovali i druge grupe ranih ljudi u tom području i smatraju da su te grupe međusobno komunicirale i možda se čak i miješale.
Naučnici vjeruju da su sahranjivanja tada imala i simbolično značenje teritorije i pripadnosti.