Kreatin također pomaže kod gubitka mišićne mase, što posebno pogađa starije osobe, a poznato je kao sarkopenija.
Kreatin je javnosti najčešće poznat kao popularni dodatak prehrani koji pomaže u povećanju mišićne mase, ali istraživači širom svijeta počeli su proučavati njegove učinke izvan sporta i otkrili su potencijalne koristi za mozak, mentalno zdravlje i kronične bolesti, izvještava BBC.
Kreatin je vitalna hemikalija u našem tijelu, koja se prirodno proizvodi u jetri, bubrezima i gušterači, a zatim se skladišti u mišićima i mozgu. Kreatin koji proizvodimo obično nije dovoljan za naše potrebe, tako da većina ljudi također ovisi o izvorima u svojoj prehrani. Određene namirnice, poput mesa i masne ribe, bogate su ovim nutrijentom.
Studija naučnika Alija Gordjinejada iz istraživačkog instituta Forschungszentrum Jülich u Njemačkoj fokusirala se na učinak jedne doze kreatina na kognitivne performanse nakon noći bez sna. Ukupno 15 učesnika je dobilo kreatin ili placebo u 18 sati, a zatim su im kognitivne performanse, uključujući vrijeme reakcije i kratkoročno pamćenje, testirane svaka dva i po sata do 9 sati ujutro.
Rezultati su pokazali da je brzina obrade podataka bila znatno veća kod učesnika koji su uzimali kreatin, što ukazuje na to da on može pomoći u nadoknađivanju energetskih potreba stresnih neurona, ali samo kratkoročno. Također, učesnici studije uzimali su deset puta veću dozu kreatina od one koja se inače preporučuje na dnevnoj bazi.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, profesor emeritus Terry McMorris sa Univerziteta u Chichesteru prošle godine je u pregledu 15 studija zaključio da trenutni dokazi nisu dovoljno jaki da potvrde poboljšanja kognitivnih funkcija suplementacijom kreatinom, ali vjeruje da je to područje koje „zaslužuje daljnja istraživanja“. On kaže da bi to moglo biti zato što su studije koje je pregledao koristile različite režime uzimanja kreatina i oslanjale se na zastarjele testove kognitivnih funkcija.
Profesor nutricionizma na Univerzitetu Agder u Norveškoj, Sergej Ostojić , ističe ulogu kreatina u mentalnom zdravlju. Proveo je studiju na pacijentima s dugotrajnim covidom koja je pokazala da suplementi kreatina u količini od četiri grama dnevno mogu ublažiti simptome poput problema s koncentracijom i mentalnog umora.
Istraživači su dali kreatin polovini učesnika, a drugoj polovini placebo. Zatim su pratili njihove simptome, kao i nivo kreatina u mozgu i mišićima. Nakon šest mjeseci, tim je otkrio da su oni koji su primali dodatni kreatin imali poboljšane simptome i da su kod težih oblika bolesti nivoi kreatina u tijelu bili niži nego na početku studije.
Douglas Kalman , vanredni profesor sportske ishrane na Međunarodnom univerzitetu Florida u SAD-u, vjeruje da kreatin može uticati na raspoloženje i depresiju. U jednoj studiji s ljudima s depresijom, kreatin u prahu je davan uz kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT). Istraživači su otkrili da su se tokom osam sedmica njihovi simptomi više poboljšali nego kod onih koji su imali samo KBT bez kreatina.
– Jedan od razloga zašto kreatin može pomoći ljudima s depresijom je taj što se u značajnoj mjeri koristi za proizvodnju i potrošnju energije u mozgu. „Ako su nivoi kreatina niski, to utiče i na neurotransmitere, hemijske signale između nervnih ćelija“, rekao je Kalman.
Kreatin također pomaže kod gubitka mišićne mase, što posebno pogađa starije odrasle osobe, poznato kao sarkopenija, napominje Kalman. Također se nagađa da bi mogao pomoći u ublažavanju simptoma kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću i poboljšanju raspoloženja.
Stacey Ellery , istraživačica na Univerzitetu Monash u Australiji, istakla je važnost kreatina tokom trudnoće, navodeći da on može povećati proizvodnju energije u ćelijama tokom nedostatka kiseonika. Svoju tezu objašnjava kao “punjenje rezervne baterije za slučaj nestanka struje”.
„Održavanje energije u ćelijama smanjuje rizik od ozbiljnih oštećenja bebe u razvoju“, kaže istraživač, napominjući da su istraživanja u ovoj oblasti još uvijek u ranoj fazi, tako da sigurnost uzimanja kreatina kao dodatka prehrani tokom trudnoće još nije potvrđena.
Ellery je u svom istraživanju također napomenula da se kod trudnica s potencijalno opasnim stanjem preeklampsije, posteljica može prilagoditi povećanim nivoima kreatina u tijelu majke.
Iako istraživači uglavnom smatraju kreatin sigurnim, on može imati nuspojave poput zadržavanja vode i grčeva te nije pogodan za osobe s bolestima bubrega ili jetre. Zbog nedovoljnog unosa kreatina kod dijela populacije, posebno vegana i žena, Ostojić predlaže da se kreatin smatra “poluesencijalnim nutrijentom”.
