Jeste li se ikada zapitali kome je hladnije – pingvinima na Južnom polu ili bijelim medvjedima oko Sjevernog?
Oba su Zemljina pola u ledenim područjima pa je jasno da je temperatura ekstremna, no jeste li se zapitali kome je hladnije – pingvinima ili polarnim medvjedima?
Oba pola su hladna jer ni na jednom sunce nikada ne izlazi više od 23,5 stepeni iznad horizonta i oba su šest mjeseci u mraku. I onda kada se Sunce pokaže – njegova svjetlost se reflektuje od ogromnih bijelih ledom pokrivenih površina iznad kojih vazduh ostaje uglavnom jednako hladan. Ali ipak, Južni pol osjetno je hladniji.
Južni pol svojim negativnim temperaturnim prosjecima uvjerljivo pobjeđuje Sjeverni u oba godišnja doba. Prosječna godišnja temperatura na Sjevernom polu je minus 40 stepeni zimi i ugodnih nula ljeti, dok je Južni pol značajno oštriji, s prosječnom temperaturom od minus 60 zimi i minus 28,2 stepeni ljeti.
I najniža temperatura ikada zabilježena na Zemlji izmjerena je na Antarktici – nezamislivih minus 89,2 stepeni.
Za poređenju arktički rekord, izmjeren na Grenlandu, gotovo je dvadeset stepeni viši – iznosio je minus 69,6 stepeni.
Najveći razlog zašto je Južni pol toliko hladniji otkriva nam i sam pogled na kartu. Sjeverni pol je u okeanu, a Južni na kontinentu, odnosno Arktik, područje oko Sjevernog pola je okean okružen kopnom, a Antarktika, po kojoj kliže južni pol, kopno je okruženo okeanom. Kako se voda se hladi i zagrijava sporije od kopna, manji su i temperaturni ekstremi na sjeveru.
Osim toga, područje oko Južnog pola ima neuporedivo više leda nego arktičko područje oko Sjevernog pola. Ne samo da se na Antarktiku nalazi 90 odsto leda na Zemlji, nego se on i bolje nosi s klimatskim promjenama pa se i sporije otapa.
Uz to, Sjeverni se pol nalazi na nadmorskoj visini do jednog metra, zavisno kako se pomiču i pol i ledene ploče koje plutaju Arktičkim okeanom, dok se južni pol nalazi gotovo tri hiljade metara iznad mora (na 2.835 metara). Antarktik je i najviši od svih kontinenata – dobrim dijelom zahvaljujući i nekoliko kilometara debelom ledu.
Antarktik je i najvjetrovitiji kontinent, s vjetrovima snage uragana na Beaufortovoj skali i koji šamaraju brzinom većom od 320 kilometara na sat. Vjetrovi duvaju i oko Sjevernog pola, ali nisu toliko jaki. Kopno s kojeg dolaze na Arktik ih usporava, a ponekad propusti i koji topliji dašak koji se miješa s polarnim vazduhom, što se oko Južnog pola ne događa.
