Progon profesorke Aleksandre Figurek uslijedio je nakon što je ukazala na katastrofalan rejting Univerziteta u Banjaluci koji je u kritično vrijeme zauzimao 3.882. mjesto na Webmetriksu, a posebno nakon što je predložila plan kako da se status najvećeg univerziteta u Republici Srpskoj popravi.
Fascinira način na koji je Univerzitet u Banjaluci krenuo u obračun sa majkom maloljetnog djeteta i matematičkog genija, a posebno se ističu anonimne prijave koje su bezuspješno korištene u progonu profesorke Figurek, a koje su stizale iz Čapljine i to na ekavici?!
Do koje mjere su išli u obračunu sa Figurek govori i pokušaj otimanja njene intelektualne svojine– doktorske disertacije koju je Figurek odbranila još 2014. godine u Novom Sadu?!
Zaista, kada se podvuče crta, neko je na Univerzitetu u Banjaluci i zbog nečega imao i danas ima veliki strah od profesorke Figurek, a ona zna oba odgovora i nema namjeru stati dok odgovorne ne privede pravdi.
Protiv Figurek tako je iskorišten i Republički inspektorat, ali o njemu i onima koji su iz ove institucije bili uključeni u njen progon, detaljnije ćemo u narednim tekstovima.
Cijena istine
Javnosti je dobro poznato da se visoko obrazovanje u Republici Srpskoj već godinama suočava sa ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju njegovu akademsku čestitost i međunarodnu reputaciju.
Na primjeru Univerziteta u Banjaluci i načinu na koji je eliminisao (pokušao eliminisati) profesorku Aleksandru Figurek, ali i druge slobodoumne radnike koji se u proteklim danima javljaju našoj redakciji, jasno se vidi kako se profesionalizam i naučni doprinos pojedinaca potiskuju interesnim igrama.
Šta se događa kada profesor ukaže na urušavanje obrazovnog sistema i predloži rješenja za njegov oporavak? Umjesto podrške, u Republici Srpskoj dobije progon, pravno neutemeljen disciplinski postupak i pokušaj eliminacije iz akademske zajednice.
Slučaj prof. dr Aleksandre Figurek otkriva ozbiljne zloupotrebe u visokom obrazovanju Republike Srpske i postavlja ključno pitanje: ko će biti sljedeći na meti ukoliko se praksa odstrela nepoželjnih kadrova nastavi?
Kao što smo već pisali, profesorka Aleksandra Figurek, međunarodno je priznata naučnica, sa publikacijama u prestižnim časopisima, govori četiri svjetska jezika i majka je matematičkog genija koji umjesto za Republiku Srpsku, danas medalje osvaja za zemlju u kojoj se zbog progona majke morao silom prilika skrasiti.
Aleksandra Figurek je zbog toga što je razmišljala upravo onako kako bi trebao razmišljati svaki slobodni akademski građanin, koji ne robuje okovima sistema, postala meta zlobnika iz akademske zajednice, jer je imala hrabrosti da progovori o srozavanju obrazovnog sistema.
Kada je Figurek ukazala na drastičan pad Univerziteta u Banjaluci na međunarodnim listama, predložila reforme i pokušala poboljšati njegovu akademsku vidljivost, suočila se sa institucionalnim napadom bez presedana.
– Kada sam ukazala na „pad“ Univerziteta u Banjaluci, te neophodnost primjene određenih mjera i predložila klasifikovanje nastavnika i saradnika u tri kategorije (H-high /M- middle /L- low doprinos), a prema doprinosu koji ostvaruju u pogledu internacionalizacije i veće vidljivosti Univerziteta u međunarodnim akademskim okvirima (sa ciljem da se podstaknu nastavnici i saradnici na intenzivniji rad i postizanje značajanijih rezultata), uslijedio je neviđeni progon- otkriva Figurek u nastavku ispovijesti za Srpskainfo.
Umjesto podrške za reforme, Figurek je dobila odmazdu kakvu akademska zajednica u Republici Srpskoj barem do tada nije vidjela, a obrazloženje dato u raskidu ugovora o radu, citiramo, da isti ima za cilj “preventivnu ulogu prema široj akademskoj zajednici”, bilo je svojevrsna poruka i drugim profesorima koji ruku na srce godinama ćute na sveopštu nepravdu koja im se odvija pred očima. No, možda će progledati onda kada na banjalučkom Univerzitetu počnu da se gase fakulteti, jedan, po jedan.
Uslijedili su disciplinski postupci protiv Figurek, administrativne manipulacije i kako objašnjava profesorka, otvorena zloupotreba inspekcijskih službi – sve s ciljem njene eliminacije iz akademske zajednice.
Naime, rektor Radoslav Gajanin je još u junu 2020. godine potpisao sporazum sa Istraživačkim institutom na Kipru u vezi mobilnosti nastavnog osoblja i studenata. Rektor je takođe posjedovao program postdoktorskog istraživanja koji je prethodno dogovoren sa kiparskom institucijom, kao i saglasnost ove institucije uz svu ostalu dokumentaciju, kao i saglasnost dekana Poljoprivrednog fakulteta.
Nezapamćen progon
Sve je dakle počelo kada je profesorka Figurek upozorila na drastičan pad Univerziteta u Banjaluci na Webometriks listi, a ova visokoobrazovna ustanova se u kritično vrijeme nalazila na 3.882. mjestu. Poređenja radi, Univerzitet u Sarajevu, bio je na 1.508. mjestu, dok je Univerzitet u Beogradu bio pozicioniran na 441. mjestu.
Navedeni prijedlog reforme i klasifikacije nastavnika i stručnog kadra shvaćen je ubrzo kao atak na rukovođenje Univerzitetom.
– Tražili su načine kako da me eliminišu sa Poljoprivrednog fakulteta. Kulminacija svih manipulacija nastupa lukavim pokušajem i dopisom od 5. novembra 2020. godine, da se izdejstvuje od mene preimenovanje Molbe za postdoktorat (za koju je dekan dao saglasnost 17. jula 2020. godine) u “zahtjev za slobodnu studijsku godinu” , a sve da ga uklope u svoje montirane aktivnosti. Kada je postalo jasno da me neće moći prevariti, pokušano je dalje, ovoga puta sa manipulacijama na Nastavno- naučnom vijeću (koje nije bilo nadležno), gdje su članovima NN vijeća formulisali pitanje sa dvostrukom negacijom: „ko je protiv, da se ne odobri prof. dr Aleksandri Figurek postdoktorsko istraživanje“. Kada im ni to nije pošlo za rukom, obzirom da se NN vijeće proglasilo nenadležnim, krenulo se sa pokušajem otimanja moje intelektualne svojine (doktorske disertacije koju sam odbranila 2014. godine, znači prije više od deset godina na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu) uz lažne anonimne prijave i to istog dana 10.11.2020. godine, kada je pokrenuta i montirana inicijativa za disciplinski postupak na Univerzitetu u Banjaluci- izjavila je profesorka Figurek.
U pokušaj otimanja intelektualne svojine uključio se kako otkriva Figurek i tadašnji pokrajinski sekretar iz Novog Sada kojem je kakve li slučajnosti, u kritično vrijeme trebala pomoć pri akreditacije privatne škole u Republici Srpskoj.
– Bila je neophodna pomoć u mom progonu, jer je bila namjera da se fiktivno vodi postupak, kako ne bih mogla da se vratim na posao i traženi su alternativni načini. Navedeni montirani postupak koji je imao za cilj otimanje moje doktorske disertacije, sam osujetila, obavjestila sam akademsku zajednicu Univerziteta u Novom Sadu, koja je bila šokirana. Nakon toga, kako su me kolege obavijestile, navedeni je „skrajnut“ sa funkcije pokrajinskog sekretara i dobio je otkaz na fakultetu u Novom Sadu- objasnila je Figurek.
Bitno je istaći da su sve prljave radnje protiv profesorke činjene na bazi anonimnih prijava, gdje je korišten isti model i upućivani lažni dopisi inspekciji u obe države, a gdje je između ostalog, inspekcijom u Novom Sadu rukovodio izvjesni Z.M.
-Tragikomično je što je taj čovjek tvrdio da mu je navodno anonimno pismo stiglo iz Čapljine. Pismo je inače bilo na ekavici, bez obzira što ga je demantovala njegova saradnica iz Pokrajinskog sekretarijata, da ne postoji koverta, kao i to da ne posjeduju informaciju sa koje adrese (poštanske ili elektronske) je uopšte upućen dopis lažnog prijavitelja „Dobrivoja Bukvića“ jer nemaju kovertu. Kada se povežu datumi inicijative za pokretanje disciplinskog postupka na Univerzitetu u Banjaluci, te anonimne prijave upućene u Novom Sadu, sasvim je jasno ko bi mogao biti lice koje se predstavilo na anonimnoj prijavi kao „Dobrivoje Bukvić“. Intersantna je činjenica da je Z.M. krenuo u postupak dva dana prije nego što mu je stiglo navodno anonimno pismo iz Čapljine, pa kasnije nije mogao da objasni po čemu je postupao. U pomenutim bezumnim manipulacijama nedostajala su mu “dva dana” koje nikako nije mogao da “skrpi” – objasnila je profesorka Figurek.
Figurek nije jedina
Slučaj profesorke Figurek nije izolovan, ali je alarm za cijelu akademsku zajednicu. Ako inspekcijski organi mogu biti zloupotrebljeni za obračun s profesorima, ako se naučnici koji imaju međunarodni ugled mogu eliminisati lažnim disciplinskim prijavama, ako se univerziteti ne bave akademskim napretkom već zataškavanjem kritike – postavlja se pitanje: kuda ide visoko obrazovanje u Republici Srpskoj?
Ovo nije samo borba jedne profesorke – ovo je borba za budućnost visokog obrazovanja.
– Ako se ovakav sistemski progon ne zaustavi, postavlja se pitanje kakvu poruku šaljemo budućim generacijama? Hoćemo li živjeti u društvu u kojem se akademska izvrsnost kažnjava, a administrativni moćnici kroje sudbine profesora prema svojim interesima- zaključuje profesorka Figurek.
