U svom prvom mandatu, od 2017. do 2021., Donald Tramp ne samo da nije razbio NATO nego je nakon mandata ponosno potvrdio da ga je značajno ojačao. Ne samo Tramp nego i prijašnji glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg stalno su ponavljali da su kritike američkog predsjednika uticale na odluke evropskih članica za povećanje ulaganja u odbranu.
Međutim sada, u prvih mjesec dana novog mandata, Tramp je toliko uzdrmao temelje evroatlantskog savezništva da neki otvoreno dvoume hoće li ovakav NATO opstati. Jer današnja Amerika, ako je suditi prema izjavama Donalda Trampa, sve je više saveznica Rusije, a sve manje Evrope. Američki predsjednik Ukrajinu smatra odgovornom za početak rata, a ne Rusiju. Iz Amerike sada i u Evropu dolazi miješanje u izborne procese. Takav dramatični zaokret Vašingtona natjerao je mnoge sadašnje i buduće evropske lidere na upozorenje da SAD više uopšte ne mari za Evropu.
Kapaciteti EU
Sada su evropski lideri započeli konsultacije kako ojačati odbrambene kapacitete EU, čime bi se ojačao i evropski dio NATO-a. To se može postići povećanjem ulaganja svih država u nacionalnu odbranu, a EU bi dopustila i prekoračenje pravila o dopuštenom deficitu ako bi ta sredstva išla za odbranu. EU bi također mogla koordinisati zajedničku nabavku oružja te je stvorila i poseban fond za to.

A ulaganja bi se povećala ne samo preko dva posto BDP-a nego znatno iznad toga. Stručnjaci navode da za EU nije nemoguće postići takvu vojnu moć za odbranu od Rusije i bez američke pomoći. “Ako je EU ekonomski više od deset puta jača od Rusije, zašto takva ekonomija ne bi pomogla i vojnom jačanju?” rekao je jedan stručnjak za odbranu koji je prije radio za NATO strukture.
Ta veća ulaganja Evropljana u odbranu bi trebala zadovoljiti Ameriku. Ali sada je pitanje dijeli li Amerika sa evropskim saveznicima vrijednosti i hoće li ostati i politički saveznici. Jer NATO je prije svega politički savez, a tek onda, na osnovu političke volje, djeluje i vojno. Ako će SAD imati ovako popustljivi stav prema Rusiji, dajući toj Rusiji i moć uticaja na unutrašnje odluke NATO-a, onda se kao problem u transatlantskim odnosima pojavljuju i političke razlike, a ne samo velik jaz u vojnoj moći koji je stvorio toliku zavisnost Evrope o SAD-u.
Francuska je preuzela vođstvo u koordinisanju postupaka ne samo članica EU nego i saveznika koji se ne slažu sa Trampom, poput Velike Britanije, Kanade i Norveške. Njemačka će, kako je dao naslutiti i budući kancelar Merc, snažno podržati napore za jačanje evropske odbrane, prihvativši da glavnu ulogu u tome imaju Francuska i Britanija, kao jedine evropske nuklearne sile. Kada se njima doda ekonomska moć Njemačke, šanse za uspjeh su veće. Te rasprave će se postupno prebaciti i u EU, gdje je za 6. mart zakazan i poseban samit šefova država ili vlada na tu temu.
Evropljani se moraju pripremiti da namire prazninu koja bi se stvorila eventualnim povlačenjem američkih vojnika iz Evrope. Jer iako u NATO-u kažu da nisu primijetili “naznake da bi SAD dramatično promijenio svoju prisutnost u Evropi ili privrženost obavezama u NATO-u”, više ništa u ponašanju SAD-a ne može iznenaditi. Francuska i Britanija bi pružale takozvano “nuklearno odvraćanje” ako bi se Amerikanci postupno povukli.

Južne zemlje
Također bi druge evropske zemlje, pogotovo one južne, pridonijele većim brojem vojnika u državama koje graniče s Rusijom, a to su Poljska, Rumunija, Finska i baltičke zemlje. Konsultacije o tome se sada vode ubrzano, zbog nepredvidljivog ponašanja Trampa. Ali bez obzira na verbalnu eskalaciju u odnosima Trampa i njegovih saradnika prema svim saveznicima, u Briselu se i dalje nadaju da će se nova američka administracija “urazumiti” i da će očuvati jedinstvo NATO-a.
Ako se ne stiša ovakva retorika Vašingtona, pitanje je kakav će NATO biti do sljedećeg samita 24. juna u Hagu. Na trogodišnjicu početka ruske akcije u Ukrajini očito se primjećuje da Vašington i saveznici idu u suprotnom smjeru kada je riječ o Rusiji. Dok Tramp gradi odnose sa Putinom, zagovara povratak Rusije u G8, EU usvaja nove sankcije. To je do prije mjesec dana bilo nezamislivo.