19. Februara 2025.

Šta se zapravo desilo u Rijadu: Dogovor SAD i Rusije je dublji nego što se čini na prvi pogled

Najviši američki i ruski zvaničnici imali su najopsežniji sastanak na visokom nivou od kada je Moskva prije gotovo tri godine poslala trupe u Ukrajinu, razgovarajući četiri sata u utorak u Rijadu, prije nego što je predsjednik SAD Donald Tramp sugerisao da je Kijev kriv za sukob.

Tramp nije pokazao mnogo strpljenja za ukrajinske primjedbe zbog njihovog isključenja iz pregovora u Saudijskoj Arabiji. Više puta je ponovio da ukrajinski lideri nikada nisu smjeli da dozvole da sukob počne, nagovještavajući da je Kijev trebalo da bude spreman na ustupke Rusiji prije nego što je Moskva poslala trupe u Ukrajinu 2022.

“Danas sam čuo: ‘Oh, pa nismo bili pozvani.’ Pa, vi ste tamo već tri godine. Trebalo je da to završite prije tri godine”, rekao je Tramp novinarima u svojoj rezidenciji na Floridi. “Nikada niste smjeli da dozvolite da počne. Mogli ste da napravite dogovor.”

Takvi komentari i Trampova težnja da popravi odnose s Moskvom mogli bi da imaju visoku cijenu za transatlantski savez SAD i Evrope i da značajno naruše poziciju Vašingtona u Ukrajini, kao i kod drugih država koje računaju na američko liderstvo u NATO i šire za svoju bezbjednost i zaštitu.

Tokom administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, SAD i Evropa su se fokusirale na izolaciju Rusije i odbranu međunarodnog poretka uspostavljenog poslije Drugog svjetskog rata.

U Rijadu su delegacije predvođene američkim državnim sekretarom Markom Rubiom i ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom postigle dogovor da formiraju timove koji će raditi na obnovi osoblja u američkoj i ruskoj ambasadi u Moskvi i Vašingtonu, koje su oslabljene serijom uzajamnih protjerivanja diplomata.

Ovaj napor ima za cilj korišćenje tih kanala za podršku pregovorima o miru u Ukrajini i istraživanje mogućnosti za ponovno pokretanje ekonomske i globalne saradnje. Jedan ruski zvaničnik ukazao je na moguće zajedničke energetske projekte.

Evo šta je dogovoreno u Rijadu i šta slijedi:

Obnova narušenih diplomatskih odnosa

Prvo na listi postignuća obje zemlje bilo je postizanje dogovora o okončanju godina propadanja diplomatskih odnosa, koji su dostigli najnižu tačku od Hladnog rata nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu u februaru 2022.

Ovaj sastanak, održan samo nedjelju dana nakon što je Tramp telefonom razgovarao s Putinom, bio je prvi značajan direktan susret najviših diplomata dviju država od kada se bivši državni sekretar Entoni Blinken sastao sa Lavrovom u Ženevi u januaru 2022. u neuspjelom pokušaju da spriječi sukob u Ukrajini.

Lavrov je nakon razgovora u utorak rekao da su strane postigle dogovor o ubrzanju imenovanja novih ambasadora, dodajući da će se visoke diplomate dvije zemlje uskoro sastati kako bi razgovarali o “uklanjanju vještačkih prepreka za rad američkih i ruskih ambasada i drugih misija”.

U stvarnosti, slabljenje diplomatskog osoblja u ambasadama SAD i Rusije počelo je mnogo prije nego što su ruske trupe ušle u Ukrajinu 2022, još nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, koju je većina svijeta smatrala nezakonitom. Tadašnja administracija Baraka Obame naredila je zatvaranje nekoliko ruskih kancelarija u SAD.

Tenzije su se dodatno zaoštrile nakon trovanja ruskog špijuna u egzilu i njegove kćerke u Velikoj Britaniji 2018, za koje su britanske vlasti okrivile Rusiju. To je dovelo do masovnog protjerivanja diplomata i zatvaranja brojnih konzulata u obje zemlje i širom Evrope.

Upitan od strane agencije “Associated Press” da li SAD sada smatraju te slučajeve završenim, Rubio je odbio da da konkretan odgovor, ali je naglasio da je nemoguće postići mirovni sporazum za Ukrajinu bez diplomatskog angažmana.

“Neću pregovarati niti pričati o svim elementima poremećaja u našim diplomatskim odnosima. Ali kraj sukoba ne može se desiti ako ne uspostavimo bar neku normalnost u radu naših diplomatskih misija u Moskvi i Vašingtonu.”

Pregovori o okončanju sukoba u Ukrajini

Dvije strane su se dogovorile da formiraju radne grupe na visokom nivou kako bi započele istraživanje mogućnosti za pregovaračko rješenje sukoba. Nije odmah bilo jasno kada će se ti timovi prvi put sastati, ali obje strane su navele da će to biti uskoro.

Što se tiče mogućih ustupaka, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc, koji je učestvovao u pregovorima, rekao je da će pitanja teritorije i bezbjednosnih garancija biti dio diskusije.

Rubio je dodao da će tim stručnjaka početi da razgovara s ruskom stranom o “parametrima kako bi kraj ovog sukoba mogao da izgleda”.

Po pitanju potencijalne mirovne misije za nadgledanje prekida vatre u Ukrajini, Lavrov je rekao da Moskva neće prihvatiti trupe iz zemalja članica NATO, ponavljajući stav da ukrajinske težnje za pridruživanjem Zapadnoj vojnoj alijansi predstavljaju veliki bezbjednosni problem.

“Objasnili smo da raspoređivanje trupa iz NATO zemalja, čak i ako su pod zastavom EU ili kao nacionalne snage, neće promijeniti ništa i da će za nas to biti potpuno neprihvatljivo”, rekao je Lavrov.

Isključenje Ukrajine i Evrope iz pregovora

Ni Ukrajina ni evropske zemlje nisu bile pozvane na sastanak u Rijadu, ali američki zvaničnici su naglasili da ih ne planiraju isključiti iz mirovnih pregovora ukoliko do njih dođe.

“Niko ovdje nije stavljen po strani”, rekao je Rubio. “Naravno, biće angažovanja i konsultacija s Ukrajinom, našim partnerima u Evropi i drugima. Ali, u krajnjoj liniji, ruska strana je neophodna za ovaj proces.”

Volc je dodao: “Ako planirate da dovedete obje strane za pregovarački sto, morate razgovarati s obje strane. Apsolutno razgovaramo sa svima.”

Naglasio je da je Tramp prošle nedjelje razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim odmah nakon razgovora s Putinom, kao i da su potpredsjednik SAD Džej Di Vens i Rubio u petak u Njemačkoj razgovarali sa Zelenskim.

Ipak, Zelenski je bio vidno nezadovoljan isključenjem iz sastanka i odložio planiranu posjetu Saudijskoj Arabiji kako bi izbjegao bilo kakvu povezanost njegove posjete s ovim pregovorima.

Moguće ukidanje američkih sankcija Rusiji

Upitan da li bi SAD mogle da ukinu sankcije Moskvi uvedene tokom Bajdenove administracije, Rubio je rekao da “za kraj bilo kog sukoba moraju biti učinjeni ustupci sa svih strana”.

Moguća američko-ruska saradnja

Šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev rekao je da bi SAD i Rusija trebalo da razviju zajedničke energetske projekte.

Rubio je dodao da bi eventualni kraj rata u Ukrajini mogao otvoriti “nevjerovatne prilike” za poboljšanje odnosa između SAD i Rusije, prenosi “Telegraf“.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare