Misterija stara 137 godina oko identiteta zloglasnog serijskog ubice Džeka Trbosjeka, odgovornog za brutalna ubistva najmanje pet žena, napokon je riješena, tvrdi britanski istoričar i samoprozvani “riperolog” Rasel Edvards.
Edvards tvrdi da je došao do ključnog otkrića na osnovu dokaza pronađenih kod jedne od žrtava, piše news.com.au.
Vjeruje se da je Džek Trbosjek ubio najmanje pet žena. Njegove žrtve bile su Meri En Nikols, En Čepmen, Elizabet Strajd, Ketrin Edouz i Meri Džejn Keli. Sve su ubijene iste godine, 1888, na području Londona, a njihova ubistva ostala su neriješena.
Edvards je 2007. godine kupio šal koji je pronađen na jednoj od Trbosjekovih žrtava, 46-godišnjoj Ketrin Edouz. Na šalu su pronađeni tragovi krvi i sjemene tečnosti. Ketrin je bila prostitutka i pronađena je brutalno ubijena u 1:45 sati ujutro. Grlo joj je bilo prerezano, tijelo raskomadano, a lice unakaženo.
Edvards je šal podvrgao forenzičkom testiranju te je, kako tvrdi, utvrđeno da sadrži DNK tragove dviju osoba. Kaže kako je DNK analiza trajala više od četiri godine zbog problema s kontaminacijom i “drugih izazova koji su usporavali istraživanje”.
“Testirali smo sjeme pronađeno na šalu. Kad smo ga povezali, bio sam zapanjen spoznajom da smo napokon otkrili ko je zapravo bio Džek Trbosjek. DNK se 100 posto podudara”, rekao je Edvards. “Jedan uzorak DNK podudarao se s potomcima žrtve, dok je drugi odgovarao potomcima poljskog imigranta. Ime ubice je Aron Kosminski”, rekao je Edvards. “Kada smo DNK iz krvi na šalu povezali s direktnim ženskim potomkom žrtve, bio je to najnevjerovatniji trenutak mog života”, ispričao je.
“S obzirom na to da se njegov DNK nalazi na šalu pronađenom na mjestu zločina, a bio je i ranije osumnjičen, nikada nisam posumnjao da je iko drugi mogao biti Džek Trbosjek”, zaključio je.
Edvards kaže da je glavnom državnom tužiocu poslat zvaničan zahtjev za odobrenje podnošenja tužbe višem sudu, kako bi se pokrenuo pravni postupak ponovnog otvaranja slučaja. “Sada znamo ime ubice i možemo ga povezati s mjestom zločina”, rekao je Edvards. “Želimo da ta činjenica postane javno poznata i priznata pred sudom.”
Ko je bio Aron Kosminski?
Aron Kosminski rođen je 1865. godine u poljskom Klodavu. Njegova porodica pobjegla je i preselila se u istočni London početkom 1880-ih. Kosminski je živio u neposrednoj blizini mjesta zločina, gdje je radio kao berberin. U memorandumu iz 1894. godine, koji je napisao ser Melvil Maknaten, pomoćnik načelnika londonske Metropolitanske policije, spominje se “Kosminski” (bez navođenja imena) kao jedan od mogućih počinilaca.
Iako stvarni identitet Džeka Trbosjeka nikada nije potvrđen, poznato je da je Aron Kosminski umro 1919. godine u umobolnici.
Iako Edvards čvrsto stoji iza svojih tvrdnji, pojedini naučnici osporavaju njegovu metodu testiranja, kao i konačne rezultate istraživanja.
Analiza objavljena 2019. godine
Prve genetske analize uzoraka sa šala sprovedene su prije desetak godina, a sproveo ih je biohemičar Jari Louhelainen sa Univerziteta Liverpul Džon Murs u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Edvards, koji je 2007. godine kupio šal i dao ga Louhelainenu na analizu, iskoristio je njegove rezultate kako bi 2014. godine u svojoj knjizi Naming Jack the Ripper identifikovao Kosminskog kao počinioca. Međutim, genetičari su tada kritikovali njegove tvrdnje, ističući kako je nemoguće provjeriti rezultate jer nisu bili dostupni tehnički detalji analize uzoraka sa šala.
Godine 2019. ti su detalji djelimično predstavljeni. Louhelainen i njegov kolega Dejvid Miler sa Univerziteta u Lidsu tvrdili su da je bila riječ o “najsistematičnijoj i najnaprednijoj genetskoj analizi ubistava Džeka Trbosjeka dosad”. Opisali su postupak izolacije DNK sa šala te su uporedili fragmente mitohondrijske DNK – dijela genetskog koda koji se nasljeđuje isključivo s majčine strane – s uzorcima dobijenim od živih potomaka Ketrin Edouz i Arona Kosminskog.
Rezultati su, kako su objavili, pokazali podudaranje DNK s jednim od živih rođaka Kosminskog, a istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Forensic Sciences.
Analiza je takođe ukazala na to da je ubica imao smeđu kosu i smeđe oči, što se slaže s opisom svjedoka. “Ove karakteristike, naravno, nisu jedinstvene”, priznali su autori u radu, no napomenuli su kako su plave oči danas češće od smeđih u Engleskoj.
Kritičari su skeptični
Uprkos ovim nalazima, kritičari su i dalje skeptični. U radu nisu navedeni ključni detalji o specifičnim genetskim varijacijama koje su upoređivane među DNK uzorcima. Umjesto toga, autori su podatke predstavili grafički, koristeći niz obojenih kvadrata.
Volter Parson, forenzičar s Instituta za sudsku medicinu Univerziteta u Insbruku, smatra da mitohondrijska DNK ne predstavlja prijetnju privatnosti te ističe da su autori trebali objaviti potpune rezultate. “U suprotnom, čitaoci ne mogu samostalno procijeniti validnost rezultata. Pitam se kuda ide nauka kada počnemo skrivati podatke iza obojenih kvadrata”, komentarisao je Parson nakon što je objavljena analiza 2019. godine.
Skeptičan je i njegov kolega Hansi Vajsenštajner, stručnjak za mitohondrijsku DNK s istog univerziteta. On upozorava da mitohondrijska DNK može isključiti osumnjičenog, ali ne i sa sigurnošću potvrditi njegov identitet. “DNK sa šala može pripadati Kosminskom, ali jednako tako i hiljadama drugih ljudi koji su u to vrijeme živjeli u Londonu”, pojasnio je Vajsenštajner.
Mogućnost kontaminacije
Osim toga, kritičari teorije o Kosminskom upozoravaju na nedostatak čvrstih dokaza da je šal uopšte bio na mjestu zločina. Postoji mogućnost da je tokom godina bio izložen kontaminaciji.
Uprkos brojnim tvrdnjama tokom proteklih decenija, identitet Džeka Trbosjeka nikad nije potvrđen, prenosi
