Odvajanje baltičkih zemalja od ruske električne mreže prošlo je bez problema za potrošače, objavile su električne kompanije tri zemlje.
Više od 30 godina nakon sticanja nezavisnosti od Sovjetskog Saveza, Estonija, Latvija i Litvanija isključile su se s ruske električne mreže, i juče su se trebale pripojiti evropskom sistemu, i to procesom koji je započeo prije mnogo godina, a rat u Ukrajini učinio ga je hitnim.
Njihove električne mreže jedan dan su funkcionisale samostalno, u takozvanom “ostvrskom modu”, a u nedjelju su se preko Poljske spojili na evropski sistem.
“Mogu potvrditi da je proces isključenja započeo u 06:00 po lokalnom vremenu”, rekao je za AFP Matas Noreika, potparol javnog operatera litavske nacionalne električne mreže Litgrid.
“Uzimamo Rusiji mogućnost korištenja elektroenergetskog sistema kao alata za geopolitičku ucjenu”, izjavio je litavski ministar energetike Žigimantas Vaičiunas.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas, bivša estonska premijerka, pozdravila je na X-u “pobjedu demokratije”.
Službene proslave planirane su u sve tri zemlje. Latvija je u subotu fizički presjekla električni kabel koji je povezuje s Rusijom.
“Spremni smo”, objavio je litavski premijer Gintautas Paluckas na X-u, hvaleći “početak nove ere energetske nezavisnosti” za tri zemlje.
Proces je trajao godinama zbog brojnih tehnoloških i finansijskih problema i potrebe da se u međuvremenu diverzifikuje nabavka, posebno podzemnim kablovima.
Promjena je postala hitna nakon rata u Ukrajini 2022., koja je ponovo probudila strahove među baltičkim narodima da će oni biti sljedeći na meti Moskve.
Sve tri zemlje su tada su prestale kupovati ruski plin i električnu energiju, ali njihove električne mreže ostale su povezane s Rusijom i Bjelorusijom, dok je frekvenciju opskrbe regulisala Moskva.
Tako su i dalje zavisili od Rusije za stabilan protok električne energije, ključan za uređaje koji zahtijevaju pouzdano napajanje, posebno u industrijskim procesima.
Nakon što se tri baltičke zemlje isključe iz ruske mreže, radiće u “izolovanom načinu rada” oko 24 sata kako bi testirale svoju mrežnu frekvenciju.
“Moramo provesti testove kako bismo osigurali stabilnost našeg energetskog sistema za Evropu”, rekao je Rokas Masiulis, zvaničnik Litgrida, a prenosi HRT
Baltičke države pridružiće se evropskoj mreži preko Poljske. Litavski i poljski zvaničnici taj proces trebali su započeti juče
Ipak, mogući su različiti kratkoročni rizici, poput kinetičkih (vojnih) operacija protiv kritične infrastrukture, kibernetičkih napada i kampanja dezinformiranja koje provodi Rusija, saopštio je litavski Odjel državne bezbjednosti.
Poljski elektroenergetski operater PSE najavio je slanje helikoptera i dronova za nadzor veze s Litvom.
Latvijski predsjednik Edgars Rinkevičs rekao je na javnom kanalu LTV1 da tri zemlje, iako “potpuno spremne”, ne mogu “isključiti moguće provokacije”.
U Estoniji će policija i volonteri biti stacionirani na kritičnoj električnoj infrastrukturi do sljedećeg vikenda zbog opasnosti od sabotaže.
Nekoliko podmorskih telekomunikacijskih i energetskih kablova oštećeno je u Baltičkom moru posljednjih mjeseci. Stručnjaci i političari optužuju Rusiju za vođenje hibridnog rata, što Moskva negira.
Za Rusiju ovo odvajanje znači da njezina eksenklava Kalinjingrad, smještena između Litve, Poljske i Baltičkog mora, ostaje odsječena od ruske glavne mreže, ostavljajući je da sama održava svoj elektroenergetski sistem.
Baltičke zemlje potrošile su gotovo 1,6 milijardi evra od 2018. na nadogradnju mreža, dok je Moskva potrošila 100 milijardi rubalja (1 milijarda dolara), uključujući izgradnju nekoliko elektrana na plin u Kalinjingradu.
Nezavisne.com
