U studiju “RTL Danas” večeras je gostovala Irena Weber, izvršna direktorica Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP). Komentarisala je današnji opšti bojkot potrošnje.
Jeste li iznenađeni odazivom građana na još jedan bojkot? Samo do 15 sati izgubili ste više od 15 miliona evra.
“Pa naravno da nismo iznenađeni. Nama je potpuno jasno i razumijemo i mi smo potrošači. Potpuno nam je jasna poruka građana i izraz njihove frustracije, naravno, nivoima cijena. To je nešto što bismo svi htjeli zaustaviti. Naravno da je svima u interesu da se inflatorni pritisak zaustavi i da se cijene stabilizuju”.
Šta ako se ovo nastavi? Što ako idući petak bude novi i tako dalje? Koje su posljedice?
“E, to vam je jako dobro pitanje. Podsjećam da u strukturi BDP-a najvažniji faktor rasta je upravo lična potrošnja koja je na godišnjem nivou rasla šest odsto, odnosno ako gledamo cjelogodišnje, onda 7.3 odsto. U isto vrijeme industrijska proizvodnja pada za 2.4 odsto.
Izvoz roba i usluga za 1.2 odsto. I ako sada imamo ličnu potrošnju koja je glavni motor rasta BDP-a i ako se lična potrošnja smanji ili zaustavi, onda je vrlo jasno da možemo očekivati čak i značajnije smanjenje rasta BDP-a i čak i stagnaciju, odnosno možda i kretanje prema laganoj recesiji”.
Koji je vaš odgovor na ovo? Činjenica je da je bunt građana zaista veliki. Građani žele niže cijene. Kako doći do njih?
“Potpuno nam je jasno i mi smo potrošači, kao što sam rekla. Svi želimo da se inflacija zaustavi i da se inflatorni pritisci smanje. Mi tu imamo dvije glavne makroekonomske paradigme.
S jedne strane želimo snažan rast plata, a s druge strane želimo isto zaustaviti, odnosno obuzdati inflaciju. Međutim, to su dvije potpuno raznorodne teme jer rast plata i kupovne moći naravno da djeluje ciklično, inflatorno i na rast inflacije.
Ako me pitate koji su uzroci inflacije, oni su vrlo kompleksni i nisu jednostavni. U krajnjoj liniji kad bi cijeli uzrok inflacije ležao u marži trgovaca, što je potpuno pogrešno, to bi bila genijalna vijest jer bismo mi praktično mogli samo ograničavanjem marže trgovaca de facto zaustaviti inflaciju.
Praktično mi smo 2023. mogli svi kolektivno dobiti Nobelovu nagradu jer tako bi jednostavno bilo zaustaviti inflaciju”.
Ali trgovci kažu, nismo krivi za cijene. To kažu svi iz lanca. Ko je onda kriv za te cijene?
“Upravo to i želim reći. Inflacija je kompleksna pojava i jednom kad ona krene, stvarno ju je teško zaustaviti. Imate rast već višegodišnji svih ulaznih troškova i energenata i repromaterijala”.
Na to bi vam rekli – sve je subvencionisano.
“Pa nije, subvencionisano je za domaćinstva, za poslodavce, odnosno za privredu, već godinama nije subvencionisano. Hrvatska u Evropskoj uniji ima najveći rast cijene energenata u odnosu na pretpandemijski period”.
Puno stručnjaka kaže da će cijene prestati rasti u trenutku kada građani prestanu kupovati, građani su prestali kupovati. Zašto cijene onda ne padaju sada?
“Pa građani su smanjili potrošnju, ali vidimo da se to lagano čeka. Vidjećemo kako će se kretati rast cijena. Dakle, uvijek je, naravno, i makroekonomski odgovor je da se inflacija može obuzdati jedino snažnijim smanjivanjem potrošnje i ekonomske aktivnosti. To je nešto što mi ipak ne želimo jer je nama važan rast BDP-a i zadržavanje ovakvih snažnih stopa rasta”.
Vidite li ovdje odgovornost Vlade?
“Pa odgovornost je na svima. Ono što mi smo Vladi cijelo vrijeme poručivali, to je da je važno smanjiti poresko opterećenje, povećati efikasnost javne i državne uprave, smanjiti birokratiju, odnosno smanjiti poreski ugriz države u privredi, povećati efikasnost. To je ono što je ključno”.
Brojni trgovački lanci najavili su velike akcije nakon što je Vlada ograničila cijene za 70 proizvoda. Znači li to da se ipak može?
“Pa to bi bilo jednostavno kad bi se moglo. Međutim, ovo je rezultat, pretpostavljam, ne mogu reći, ali cijeli lanac mora učestvovati kako bi se svako odrekao dijela marže, a to utiče na cijenu”.
Govorimo o ovih 70 proizvoda. Vidimo da zapravo dosta tih proizvoda već danas je jeftinije u trgovinama od tih cijena koje je ograničila Vlada. Koja je tu logika?
“Ja ne znam, stvarno ne znam”.
Je li sve igrokaz?
“Ja ne znam. Stvarno mi je teško to komentarisati. Ono što mi cijelo vrijeme govorimo nije dobro generalizovati jer uvijek je od nekoliko desetina hiljada proizvoda na policama. Uvijek se može izvući jedan ili dva ili tri da bi se dokazala nekakva teza, međutim, to nije nužno točno i nije dobro”.
Kada pričamo o hljebu, kažu najnoviji podaci “Eurostata”, hljeb u Hrvatskoj poskupljenje 58 odsto, a u Sloveniji 30 odsto. S druge strane, kada gledamo PDV na taj hljeb, on je kod nas pet odsto. Kako je moguće kod nas poskupljenje 58 odsto, recimo, u jednoj Švajcarskoj osam odsto.
“Ako imate konstantu, a konstanta je PDV koji je pet odsto, on nije uticao niti može uticati na promjenu cijene. Međutim, imate rast kontinuiranih ulaznih parametara. Kao što sam rekla, za privredu je rast cijene energenata najveći u Evropskoj uniji. Mi smo isto tako rekorderi po rastu plata u cijeloj Evropskoj uniji. Znači, realni rast plata u Hrvatskoj kontinuirano najveći”, rekla je Weber, a prenosi “Index“.
