Voće, povrće, integralne žitarice, zdrava biljna ulja, sjemenke, orašasti plodovi… sve su to namirnice koje uvijek spominjemo u kontekstu zdrave prehrane i vjerujem da već svi znamo da bi ih bilo poželjno uključiti u našu ishranu.
Ali šta je sa nekim namirnicama koje tradicionalno koristimo u svojoj ishrani dugi niz godina, namirnicama na kojima su odrasli naši roditelji i bake i dede, kao što su mast, slanina i luk?
Mogu li i oni naći svoje mjesto u našoj ishrani i u kojoj količini?
SVINJSKA MAST
Svinjska mast je jedna od onih kontroverznih namirnica koja još uvijek diže prašinu u pogledu toga da li je jesti ili izbjegavati. Iako se godinama smatrala lošom hranom, svinjska mast ima brojne prednosti ako se pravilno i umjereno koristi. Iako se zasićene masti i holesterol uvijek spominju u kontekstu svinjske masti, svinjska mast ima oko 40 posto zasićenih masti, oko 50 posto mononezasićenih masti (uglavnom oleinske i palmitoleinske) i oko 10 posto polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA).
Svinjska mast je bogata vitaminima A, D i E , ali osim toga, kao i sva druga ulja i masti, sadrži i dosta kalorija, zbog čega treba biti oprezan sa količinom koja se koristi. Zapravo, dnevni kalorijski unos iz masti ne bi trebalo da prelazi maksimalno 30%.
Osim što masti iz masti uglavnom pomažu u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadrži holesterol, koji se u organizmu pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D, važan za apsorpciju kalcijuma.
Svinjska mast je idealna za prženje i termičku obradu hrane jer pokazuje najveću otpornost na visokim temperaturama. Odnosno, ima visoku tačku dimljenja, zbog čega je jedno od najstabilnijih ulja za termičku obradu na povišenim temperaturama.
SPEK
Masnoće u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih čini oleinska kiselina, ista ona koja se nalazi u hvalevrijednom maslinovom ulju. Preostala mast u slanini je 40% zasićena i 10% polinezasićena, sa pristojnom količinom holesterola. Holesterol u ishrani bio je problem u prošlosti, ali danas znamo da unos holesterola manje utiče na nivo holesterola u krvi.
Iako se još uvijek vjeruje da visok unos zasićenih masti može povećati određene faktore rizika za srčana oboljenja, studije još nisu uspjele dokazati bilo kakvu konkretnu vezu između unosa zasićenih masti i srčanih bolesti.
Meso je općenito izvor brojnih hranjivih tvari, uključujući slaninu. Osim proteina, u slanini možemo pronaći vitamine B grupe, selen, fosfor, gvožđe, cink itd. Još jedna stvar koju moramo imati na umu prilikom konzumacije slanine je činjenica da ona sadrži dosta soli, zbog čega osobe koje pate od visokog krvnog pritiska moraju biti oprezne s unosom.
Ako kupujete slaninu, pripazite na eventualni dodatak nitrata i nitrita koji se, izloženi visokim temperaturama, pretvaraju u kancerogene nitrozamine. Iz tog razloga, najbolje bi bilo jesti slaninu u prirodnom obliku, a izbjegavati prženje na visokim temperaturama.
Konačno, slanina je namirnica koja se ne jede u velikim količinama. Iako sadrži oko 400 kalorija na 100g i oko 40% od toga čini masnoća, slanina je vrlo kvalitetna namirnica koja svakako može naći mjesto na vašem tanjuru – ključ je, naravno, umjerenost i pravilno rukovanje ovom namirnicom u kuhinja.
BOW
Luk je bogat hranljivim sastojcima, malo kalorija, ali je bogat vitaminima i mineralima. Jedan srednji luk ima samo 44 kalorije , ali pruža značajnu dozu vitamina, minerala i vlakana. Ovo povrće ima posebno visok sadržaj vitamina C, hranjive tvari koja je uključena u regulaciju imunološkog zdravlja, proizvodnju kolagena, obnavljanje tkiva i apsorpciju željeza. Vitamin C također djeluje kao snažan antioksidans u vašem tijelu, štiteći vaše stanice od oštećenja uzrokovanih nestabilnim molekulima zvanim slobodni radikali.
Luk je također bogat vitaminima B, uključujući folnu kiselinu i vitamin B6 — koji igraju ključnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji crvenih krvnih zrnaca i funkciji živaca.
Konačno, dobar su izvor kalijuma , minerala koji je odgovoran za normalnu ćelijsku funkciju, ravnotežu tečnosti, pravilno funkcionisanje nervnog sistema, funkciju bubrega i kontrakciju mišića. Luk sadrži antioksidanse i jedinjenja koja se bore protiv upale, smanjuju nivoe triglicerida i holesterola – što sve može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Njihova moćna protuupalna svojstva također mogu pomoći u smanjenju visokog krvnog tlaka i zaštiti od krvnih ugrušaka. Takođe je dokazano da luk smanjuje nivo holesterola . Zbog brojnih korisnih spojeva koji se nalaze u luku, njegova konzumacija može pomoći u smanjenju visokog šećera u krvi. Luk ima antibakterijska svojstva i potiče zdravlje probave, što može poboljšati imunološku funkciju.
Dodavanje više luka vašoj ishrani je jednostavan način da poboljšate svoje cjelokupno zdravlje.
Shutterstock
Ordinacija.hr
