Ograničenje kalorija i povremeni post donose mnoge prednosti, ali ne treba podcijeniti ni moć imuniteta i crvenih krvnih zrnaca
U Japanu postoji poznati izraz “Hara hachi bu” (jedi dok se ne napuniš 80 posto) koji je nastao na ostrvu Okinava, gdje ljudi slijede ovaj savjet kako bi kontrolirali svoje prehrambene navike. Imaju jednu od najnižih stopa srčanih bolesti, raka i moždanog udara i prilično dug životni vijek. Mnoga istraživanja su do sada pokazala da je ovaj pristup koristan jer nas upućuje da prestanemo jesti kada smo samo malo siti.
Novo istraživanje
Nova velika američka studija objavljena u časopisu Nature sugerira da su metaboličke promjene i smanjena tjelesna masa kao nuspojave ograničenja kalorija vrlo korisni za naše zdravlje. Smanjenje kalorija za 40 posto dalo je najduže produženje životnog vijeka, ali povremeni post i manje strogo ograničenje kalorija također su produžili prosječni životni vijek. Miševi na dijeti također su pokazali korisne metaboličke promjene, kao što su smanjenje tjelesne masti i razine šećera u krvi. Međutim, efekti ograničenja u ishrani na metabolizam i životni vijek nisu se uvijek pokazali kao sigurna karta za produženje dugovječnosti. Na iznenađenje autora, miševi koji su izgubili najviše kilograma uginuli su mlađi od životinja koje su izgubile relativno skroman dio svoje tjelesne mase.
Uloga gena
Ovo sugerira da procesi izvan metaboličke regulacije utiču na odgovor tijela na ograničenje kalorija. Najvažnije za dugovječnost bile su osobine vezane za zdravlje imuniteta i funkciju crvenih krvnih zrnaca. Genetika je, izvještavaju autori, odigrala daleko veću ulogu kod miševa koji su doživjeli duboku starost. Miševi koji su zadržali svoju idealnu težinu tokom perioda stresa, kao i oni s većim udjelom bijelih krvnih zrnaca koji se bore protiv infekcije i manje varijacije u veličini crvenih krvnih zrnaca, imali su veću vjerovatnoću da žive duže.
jutarnji.hr
