Pogrebna maska faraona Tutankamona, jedno od najpoznatijih umjetničkih dijela starog Egipta, možda uopšte nije prvobitno pripadala mladom faraonu poznatom i po nadimku dječak-kralj.
Nova istraživanja ukazuju na to da je maska, čuvena po svojoj prefinjenosti i istorijskom značaju, prvobitno napravljena za visokorangiranu ženu, možda kraljicu Nefertiti, ili dijete, prenosi Popular mechanics.
Ključni dokaz za ovu teoriju su rupe za minđuše na maski, koje su karakteristične za žene ili djecu u starom Egiptu.
“Ova maska nije napravljena za odraslog muškarca, faraona. Kada je zlato na maski detaljno ispitano, otkriveno je da se lice maske sastoji od potpuno drugačijeg zlata u poređenju s ostatkom. Tragovi lemljenja jasno su vidljivi, što sugeriše da je Tutankamonovo lice naknadno dodato maski prethodnog vladara”, navodi egiptolog Džoan Flečer, počasna profesorka na Univerzitetu u Jorku.
Dodaje se da je osoba kojoj je maska prvobitno pripadala možda imala probušene uši i mogla biti žena, poput kraljice Nefertiti, čije mjesto sahrane nikada nije pronađeno.
Maska faraona Tutankamona, visoka 53 cm i teška 10,2 kg, izrađena je od zlata i ukrašena dragocjenim kamenjem. Prepoznatljiva zlatna brada koja simbolizuje povezanost faraona s bogovima, od 2,5 kg možda je dodata nakon iznenadne smrti mladog faraona u 19. godini života. Ova maska, pronađena 1922. godine u Dolini kraljeva, danas je simbol drevnog Egipta, ali novi podaci ukazuju na njenu složeniju istoriju.
Hauard Karter, koji je otkrio masku, detaljno je dokumentovao svoje nalaze, a ti zapisi danas se čuvaju na Univerzitetu Oksford, u Grifit institutu. Istraživači su otkrili da boja u grobnici nije bila potpuno suva kada je zapečaćena, što dodatno ukazuje na žurbu u pripremi faraonove sahrane.
Tutankamon je vladao od svoje devete godine, a preminuo je u 19. godini, 1323. godine prije nove ere. Naučnici vjeruju da su njegova smrt uzrokovali malarija i povrede zadobijene u nesreći s kočijama. Faraon je takođe imao brojne zdravstvene probleme, uključujući rascijepljeno nepce, zakrivljenu kičmu i deformisano stopalo, što su vjerovatno posljedice bliskog srodstva njegovih roditelja, smatra se da mu se otac oženio svojom sestrom. Kako još uvijek nije pronađena grobnica kraljice Nefertiti, stručnjaci pretpostavljaju da bi maska mogla pripadati upravo njoj. Džoan Flečer ističe da su rupe za minđuše, uz različitu vrstu zlata korišćenu na maski, ključni dokaz za ovu tvrdnju.
“Ova maska simbolizuje premošćavanje između dvije vladavine – možda kraljice Nefertiti i mladog faraona”, navela je.
Nova saznanja o maski dodaju slojeve misterije jednoj od najpoznatijih ličnosti starog Egipta i ukazuju na moguće veze između kraljice Nefertiti i dječaka-kralja. S obzirom na to da se i dalje istražuje njeno porijeklo, maska i dalje fascinira arheologe i ljubitelje istorije širom svijeta, prenosi Telegraf.
Nezavisne.com
