Simptomi mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati
Nije neobično da se simptomi demencije, posebno rani, često zanemaruju, ali se pokazalo da kada osoba kasnije tokom dana postane zbunjena, anksiozna, uznemirena ili nemirna, potrebno je reagovati. Naime, ove reakcije, poznate i kao ‘zalazak sunca’ zbog činjenice da se javljaju pred kraj dana i uveče, pokazale su se kao simptomi demencije. Drugim riječima, ovo su ponašanja povezana s demencijom koja mogu uključivati poteškoće sa spavanjem, anksioznost i uznemirenost. Osim navedenih simptoma, osoba može postati dezorijentirana, pa čak i agresivna. Međutim, kako objašnjava neurolog Victor Diaz, važno je ne brkati ove simptome s onima koji se pripisuju delirijumu. Glavna razlika između delirijuma i takozvanog simptoma zalaska sunca je u tome što se potonji obično javlja u vrijeme kada sunce zalazi, dok se delirijum javlja iznenada, u bilo koje doba dana.
Simptomi se mogu javiti u bilo kojoj fazi bolesti
Zalazak sunca doživi svaka peta osoba s demencijom, pokazalo je istraživanje , a navedeni simptomi mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Međutim, ističe neuropsihologinja April Krowel, najčešće će ih primijetiti okolina pacijenta, a prema kanadskom Alchajmerovom društvu, znaci nemira i zbunjenosti kasnije tokom dana i uveče mogu se javiti u bilo kojoj fazi bolesti. Međutim, smatra se da simptomi dostižu vrhunac u srednjim fazama demencije i smanjuju se kako bolest napreduje.
Interni sat
Nije sasvim jasno zašto se promjena raspoloženja kod ovih ljudi događa u drugom dijelu dana, međutim, vjeruje se da ima veze s cirkadijalnim ritmom, koji je odgovoran za održavanje tijela budnim tokom dana i spavanja. tokom noći. Stoga, ako osoba doživi popodnevni umor, bol, glad, neadekvatno izlaganje sunčevoj svjetlosti tokom dana, anksioznost, depresiju, gubitak sluha ili vida, to može povećati vjerovatnoću da doživi sindrom zalaska sunca.
Kako pomoći
Svaka osoba je drugačija i može drugačije reagirati, ali neke strategije mogu pomoći:
- Ohrabrite osobu sa demencijom da se adekvatno odmori.
- Planirajte umirujuće aktivnosti kada se anksioznost obično javlja.
- Kada je moguće, provodite vreme napolju na suncu tokom dana.
- Pokušajte da ograničite unos slatkiša i izbegavajte kofein u popodnevnim satima.
- Smanjite stimulaciju kao što je gledanje televizije kasno navečer.
- Osigurajte adekvatno osvjetljenje kako biste pomogli osobi da prepozna predmete i ljude.
- Pružite joj udobnost kao omiljeni jastuk ili ćebe.
- Konsultujte lekara.
Jutarnji.hr