Ukoliko delegati Kluba Bošnjaka u Domu naroda ostanu dosljedni i ne prisustvuju sjednici zbog Zakona o Ustavnom sudu BiH, izvjesno je da će do kraja mandata ovaj dom zasjedati samo po hitnim sjednicama, jer redovna, koja je sazvana još u martu ove godine, ne može biti završena.
U Domu naroda BiH nam je rečeno da je Poslovnikom o radu Doma naroda, i to članom 57. stav 2, propisano da se uz poziv za sjednicu dostavljaju dnevni red, materijali i zapisnik sa prethodne sjednice. S obzirom na to da redovna sjednica iz marta nije završena, nema ni zapisnika, a bez kojeg je nemoguće sazvati novu redovnu sjednicu.
I Marina Pendeš, delegat u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekla je da se sjednica započeta još u martu mora završiti i da se ne može zakazati nova redovna sjednica.
“To ne prepoznaje Poslovnik. Možemo samo kroz hitne sjednice riješiti određena pitanja, ali ne možemo raditi na taj način”, rekla je Pendeševa.
Inače, odmah nakon ponovnog prekida redovne sjednice, Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda, za danas je sazvao hitnu sjednicu, a na kojoj se neće raspravljati o ničemu “hitnom”, već o onome što je već prošlo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Podsjećanja radi, Zakon o Ustavnom sudu BiH predložio je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a odmah nakon što je on uvršten na dnevni red, Bošnjaci su napustili zasjedanje, ističući da se radi o neustavnom i opasnom zakonu koji ne smije doći na dnevni red.
Još tada rekli su da neće prisustvovati sjednici ukoliko se sa dnevnog reda ne povuče njima sporni Zakon o Ustavnom sudu BiH, a što je za Neškovića, ali i ostale Srbe i Hrvate neprihvatljivo. I Srbi i Hrvati od marta govore da Bošnjaci nisu ti koji određuju šta se može ili ne može naći na sjednici Doma naroda te da postoji procedura, pa i za zakone koji su eventualno neustavni.
Na odluku Bošnjaka da ne prisustvuju sjednici reagovali su i iz Ambasade SAD, odakle su istakli da su razočarani njihovom odlukom da blokiraju rad tog tijela.
“Ovakvo ponašanje je u suprotnosti sa tvrdnjama SDA da podržava snažne i funkcionalne državne institucije BiH. Ono odražava destruktivno ponašanje drugih etnonacionalističkih stranaka, koje su SDA i njeni partneri u Klubu Bošnjaka u Domu naroda u prošlosti osudili”, navodi se u saopštenju iz Ambasade SAD.
Iz Ambasade dodaju da svi konstitutivni narodi u BiH imaju na raspolaganju zaštitne mehanizme predviđene Dejtonom kao što je veto, ali da se to nije desilo i da se Klub Bošnjaka odbio pojaviti na sjednici.
Inače, u Klubu Bošnjaka u Domu naroda ima pet delegata, i to Šefik Džaferović i Safet Softić iz SDA, Dženan Đonlagić iz DF-a, Džemal Smajić iz SBiH te Kemal Ademović iz NiP-a.
Na saopštenje Ambasade SAD reagovao je sam Džaferović, koji je rekao da je razočaravajuće to što se ambasador SAD nije fokusirao na suštinu problema, a to je sadržaj Zakona o Ustavnom sudu koji je predložio Nešković.
“Ovaj prijedlog, koji je u suprotnosti s Ustavom BiH, nastoji narušiti autonomnu poziciju Ustavnog suda garantiranu Dejtonskim mirovnim sporazumom. Predviđa uvođenje etničke strukture, etničkog glasanja te eliminaciju sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”, rekao je Džaferović.
Sam zakon predviđa da Ustavni sud BiH odlučuje većinom glasova svih sudija, uključujući najmanje glas jednog sudije iz reda svakog naroda. Predloženim zakonom predviđa se i zamjena stranih sudija i to na način da troje stranih sudija koji su sada u Ustavnom sudu BiH mijenjaju sudije koje izabere Predstavnički dom Federacije BiH, a jednog sudiju Narodna skupština Republike Srpske.
