Dovoljno korisnih sastojaka ćete dobiti od dvadeset bobica dnevno
Kažu da u svijetu postoji više od 8.000 sorti grožđa čije bobice mogu biti žute, zelene, ružičaste, crvene, ljubičaste ili crne, male ili krupne, sa košticama ili bez njih, sa debelom ili tankom kožicom. Sve ove sorte su nastale tokom 8000 godina, što je doba najstarijih dokaza o uzgoju vinove loze, pronađenih na teritoriji Gruzije. Grožđe ćemo kao potrošači praktički ugrubo podijeliti na bijelo i crno, dok se prema primjeni dijeli na vinsko i stolno grožđe čije se sorte na hrvatskom nazivaju i zobatice.
PREVENCIJA TUMORA
Od davnina ljudi su vjerovali da grožđe ima ljekovita svojstva, a naučni dokazi povezuju ishranu bogatu voćem i povrćem sa manjim rizikom od nekih bolesti, poput dijabetesa, srčanih bolesti, gojaznosti i raka. Grožđe se može pohvaliti brojnim bioaktivnim jedinjenjima koja mogu biti od koristi za zdravlje, u kojima se ističe nutrijent resveratrol, jedan od polifenola, biljnih spojeva sa snažnim antioksidativnim djelovanjem. Najviše ga ima u kožici crnog grožđa, a laboratorijske studije pokazuju da uz druge efekte može blokirati razvoj tumora u svim fazama. Druga vrsta polifenola, proantocijanidini, koji su uglavnom plavi i ljubičasti pigmenti, nalaze se uglavnom u koži i u jamicama. U istraživanjima su pokazali određeni učinak protiv raka jetre, bešike, prostate i grlića materice.
SRCE I MOZAK
Nemoguće je ovdje nabrojati sve dobre sastojke grožđa i sve njihove učinke, ali osim mogućeg efekta u prevenciji raka, istraživanja ukazuju na prednosti u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti. Grožđe, naime, sadrži i flavonole, poput kvercetina, antioksidativne spojeve za koje se vjeruje da, posebno u kombinaciji s resveratrolom, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i čuvaju kognitivno zdravlje. Studije koje su pratile učinak uzimanja suplemenata ekstrakta sjemenki grožđa zabilježile su smanjenje broja otkucaja srca i krvnog tlaka kod osoba s rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, kao i značajno smanjen broj loših srčanih ishoda kod gojaznih muškaraca. Kalijum iz grožđa može suzbiti štetne efekte natrijuma i na taj način doprineti snižavanju krvnog pritiska. Za referencu, jedna šolja grožđa sadrži otprilike onoliko kalijuma koliko i dve trećine banane srednje veličine. A linolenska kiselina iz ulja sjemenki grožđa podržava zdravlje srca, barem su to pokazale studije na životinjama. Što se tiče utjecaja na zdravlje mozga, treba imati na umu da antioksidansi suzbijaju djelovanje slobodnih radikala, nestabilnih spojeva koji s vremenom mogu oštetiti krvne žile, a jaki i protočni krvni sudovi važni su i za kvalitetno opskrbu mozga kisikom. Ovo područje tek treba detaljno istražiti, ali u prilog pozitivnom učinku grožđa na kogniciju, mala studija je pokazala da osobe koje su jele dvije i četvrtine šoljice grožđa dnevno i koje su imale rane znakove kognitivnog pada i pamćenja gubitak, poboljšali su funkciju mozga (uključujući pažnju i pamćenje) u poređenju sa svojim vršnjacima sa istim stanjem koji nisu jeli grožđe. Fenolna kiselina iz grožđa, najviše je u košticama, povoljno utiče na sastav crevne flore i utiče na metabolizam holesterola. Zahvaljujući vodi i vlaknima, grožđe nas može dobro hidratizirati i stimulirati pražnjenje crijeva, te tako spriječiti pojavu zatvora u stolici.
MNOGE PREDNOSTI
Istraživanja pokazuju da veći unos svježeg voća može imati zaštitni učinak protiv pojave dijabetesa tipa 2 kod osoba s normalnom tolerancijom na glukozu. Takav efekat nije uočen kod osoba sa predijabetesom. Prošlogodišnja meta-analiza ranijih studija pokazala je da veći unos voća snižava nivo glukoze u krvi natašte kod osoba sa dijabetesom. Grožđe se nalazi na listi voća koje Američko udruženje za dijabetes smatra dobrim izborom za zadovoljavanje želje za slatkim bez dodavanja šećera, sve dok se njegovi ugljikohidrati ubrajaju u plan obroka. Zbog svojih protuupalnih i neuroprotektivnih svojstava, resveratrol bi također mogao biti koristan za zdravlje očiju, štiteći od glaukoma, katarakte, makularne degeneracije, bolesti suhog oka, uveitisa, pa čak i tumora oka. Neka istraživanja sugeriraju da može usporiti ili zaustaviti napredovanje dijabetičke retinopatije, uobičajene i ozbiljne komplikacije dijabetesa. Poznato je i djelovanje sastojaka grožđa na kožu, a istraženo je i blagotvorno djelovanje njegovih antioksidansa kod određenih kožnih stanja, uključujući atopijski dermatitis. Vjeruje se da bi resveratrol mogao biti koristan i u liječenju akni, jer ima protuupalni učinak i potiskuje prekomjernu proizvodnju sebuma. Ulje sjemenki grožđa koristi se i u njezi kože, zbog visokog nivoa linolenske kiseline i vitamina E, koji je obnavljaju i njeguju. Općenito pogodan za sve tipove kože, čak i za vrlo suvu. Postoje tvrdnje da grožđe poboljšava san, zahvaljujući melatoninu koje prirodno sadrži, uz još neke namirnice (trešnje, kivi, orasi, jaja, masna riba…). Melatonin je glavni hormon koji proizvodi naše tijelo odgovoran za regulaciju sna. Njegovi nivoi se polako povećavaju tokom dana i dostižu vrhunac noću, signalizirajući tijelu da je vrijeme za spavanje. Naravno, nije dovoljno pojesti porciju grožđa i nadati se mirnom snu, ali redovno jedenje hrane sa melatoninom može biti dio sveobuhvatne strategije za postizanje boljeg sna.
GROŽĐE SVIH BOJA
Kada sve ovo znamo, lako je zaključiti da grožđe treba uključiti u uravnoteženu prehranu i redovno ga jesti. Često se misli da većinu mogućih zdravstvenih koristi pruža crveno grožđe i da je bijelo grožđe inferiorno u tom pogledu, ali to nije istina. Grožđe svih boja sadrži antioksidante, uključujući i polifenole, i jednako je vrijedno kao izvor, a ovi sastojci mogu biti dobri za cirkulaciju, sudjelovati u zaštiti od kroničnih upala, pojave dijabetesa, nekih vrsta karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, te doprinijeti za dobro funkcionisanje creva. Istina je da tamnije obojeno grožđe sadrži veći nivo nekih antioksidansa, ali možemo ih dobiti dovoljno jedući grožđe svih boja, kaže nutricionistica Elizabeth Shaw. Većina energije iz grožđa koju jedemo dolazi od ugljikohidrata, koji su primarni izvor energije za mozak. Vole ih i mišići, jer im ugljikohidrati daju energiju potrebnu za rast i ubrzavaju oporavak mišića nakon napora. Grožđe je takođe dobar izvor vitamina K, sastojka važnog za cirkulaciju krvi i zdravlje kostiju. Ne sadrži toliko vitamina K kao kelj ili spanać, glavni izvori ovog vitamina u ishrani, ali ima 22 mikrograma vitamina K u sto grama, što je oko 18 posto dnevnih potrebnih vrijednosti.
DA LI GA SVI SIGURNO JEDU?
Grožđe je najbolje jesti svježe. Treba ga čuvati u frižideru da produži svežinu i obavezno ga oprati pre jela. Proizvodi od grožđa, kao što su želei, namazi i sokovi, mogu imati dodane šećere. Nažalost, grožđe je na vrhu liste voća koje je tretirano pesticidima, pa se predlaže birati ono koje je organski uzgojeno kako bi se smanjila izloženost toksičnim agensima. Alergije na grožđe su rijetke, ali postoje. Ako znate da ste alergični na grožđe ili imate intoleranciju, svakako ga izbjegavajte. Veće količine grožđa mogu ometati lijekove za razrjeđivanje krvi, pa ako ih uzimate i obožavate grožđe, dobro je o tome razgovarati sa svojim ljekarom. Naime, postoje određeni naučni dokazi da resveratrol iz grožđa može pojačati djelovanje ovih lijekova i otežati zgrušavanje krvi, čime se povećava rizik od modrica i krvarenja. Nadalje, beta-blokatori, lijekovi koji se prepisuju za određena srčana oboljenja, mogu uzrokovati povećanje nivoa kalija u krvi, pa ljudi koji ih uzimaju trebaju paziti na unos kalija. Za djecu mlađu od pet godina, jedenje cijelog krupnog grožđa može predstavljati opasnost od gušenja. Dobra je ideja, kaže nutricionist Shaw, isjeći grožđe na četvrtine kako bi ga lakše mogli staviti u usta, žvakati i progutati.
Poželjna porcija
Preporučljivo je jesti dvije do dvije i po porcije voća dnevno, a dio te količine može biti i grožđe. Porcija grožđa se računa kao jedna šolja ili 22 svježe bobice, ako možete izbrojati. Slobodno pojedite porciju grožđa dnevno ili nekoliko puta sedmično, ali pokušajte da varirate vrste voća koje jedete kako biste dobili razne korisne mikronutrijente. Neki strahuju da bi grožđe zbog svoje slatkoće moglo pogodovati nastanku dijabetesa tipa 2, ali nutricionisti podsjećaju da grožđe sadrži sve prirodne šećere i da u svježem obliku nema dodanih šećera, pa ga nema potrebe izbjegavati u kako bi se spriječio mogući razvoj dijabetesa. Naprotiv, prema pregledu ranijih studija, objavljenih u BMJ Nutrition, Prevention and Health 2021., konzumacija voća kao što su grožđe, borovnice i jabuke povezana je s manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 da je grožđe niskokalorično i broji 104 kalorije po porciji.
zivim.jutarnji.hr
