Nije stvar samo u mirisu i dahu…
Kako bi izbjegli ozbiljnu bolest ili samo izluđujući svrab, ljudi su željni saznati kako spriječiti ugrize ovih predatorskih insekata.
Postoji nešto u vezi s ljudima što komarce jednostavno privlače. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrsni neonski reklamni natpis na kojem se ističe da je za njih otvoren ‘bar s krvlju’.
To je zato što komarci koriste infracrvene senzore smještene u škrgama ili pipcima, koji se sastoje od 15 segmenata kako bi pronašli plijen, prema novom istraživanju, prenosi Science Alert.
U mnogim dijelovima svijeta ujedi komaraca su više od iritacije. Oni šire patogene kao što su denga, žuta groznica i Zika virus. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae, izazvala je više od 600.000 smrtnih slučajeva u 2022. godini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Kako bi izbjegli ozbiljniju bolest ili samo izluđujući svrab, ljudi su željni saznati kako spriječiti ugrize ovih predatorskih insekata. Naučnici više od stotinu godina pokušavaju da otkriju kako uspevaju da pronađu ‘domaćina’.
Istraživanje koje su proveli naučnici sa Kalifornijskog univerziteta u Santa Barbari (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, pored drugih znakova za koje već znamo, poput ‘nosa’ za ugljični dioksid u ljudskom dahu i određene tjelesnih mirisa, a sve da se pronađe odgovarajući domaćin.
“Vrsta komaraca koju proučavamo, Aedes aegypti, izuzetno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, rekao je molekularni biolog UCSB Nicholas Debeaubien .
Poznato je da ovakvi komarci koriste više tragova kako bi pronašli plijen na daljinu.
“To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlaga i toplina njihovih tijela, ali sve ima granicu jer insekti imaju slab vid, a jak vjetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova hemijska osjetila”, rekao je Debeaubien.
Stoga su se naučnici zapitali mogu li komarci primijetiti i nešto pouzdanije kada je u pitanju pronalaženje ‘obroka’, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci su bezopasni, ženki je potrebna krv za razvoj jaja
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, ali ženkama je potrebna krv da bi razvila jaja.
Proučavajući ženke komaraca, istraživači su postavili kaveze i smjestili 80 ženki starih između jedne i tri sedmice u svaki s raznim lažnim ‘domaćinima’ koji su predstavljali različite kombinacije termoelektričnih panela, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i ljudskih mirisa, sve da bi snimili pet- minuta videa i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje sonde kroz mrežu kaveza, što podsjeća na sletanje ženke na čovjeka i zatim traženje mjesta gdje sonda uzima uzorak s površine kože.” Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči na prosječnoj temperaturi ljudske kože od 34 stepena Celzijusa, koja je služila i kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da je pogodna za komarce, ali ne emituje infracrveno zračenje.
Svaki mamac posebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi interesovanje komaraca. To znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira aktivnost traženja domaćina kod komaraca. Ali očigledna žeđ za krvlju ovog insekta se udvostručila kada je infracrveni faktor dodat CO2 i mirisnom mamcu.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu otkriti temperaturu naše kože i osjetiti je direktno kada slete na površinu kože. Ali mogu ga osjetiti i na većoj udaljenosti jer se pretvara u elektromagnetne valove, uglavnom u infracrvenom spektru.
Na primjer, životinje poput otrovnog bršljana mogu osjetiti infracrveno zračenje svog plijena, pa su se naučnici pitali mogu li i komarci.
Pipci sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je tvrdio da njihovi pipci sadrže infracrvene senzore koji sadrže protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kada je tim uklonio gen za ovaj protein, komarci nisu mogli da otkriju infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu da se objasni zašto komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako efikasan nevidljivi ogrtač protiv njih.
A ovo saznanje moglo bi rezultirati nešto efikasnijom odbranom od komaraca, kao što je mogućnost stvaranja zamki koje bi koristile toplotno zračenje temperature kože kao mamac.
“Iako su tako sićušni, komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, rekao je DeBeaubien. “Naše istraživanje je poboljšalo razumijevanje kako komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti za kontrolu prijenosa bolesti koje prenose ovi insekti.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Jutarnji.hr
