Evropska komisija je prvi put ove godine u svoj izvještaj o stanju vladavine prava u zemljama članicama EU uključila i zemlje kandidate sa zapadnog Balkana, ali BiH je uz samoproglašeno Kosovo jedina zemlja u regionu koja ove godine nije uključena u izvještaj.
Imajući na umu činjenicu da će Evropska komisija, prema vlastitom obećanju, preporučivati naredne korake u evropskim integracijama samo za one zemlje koje su na osnovu vlastitih zalaganja ostvarile napredak po pitanju vladavine prava, ako BiH ne bude bila uključena u ovaj izvještaj, neće biti u mogućnosti ni teoretski da napravi naredne korake ka EU.
Nezvanično je “Nezavisnim novinama” objašnjeno da je BiH izostavljena zato što je njena kandidatura prihvaćena relativno kasno, pa nije bilo moguće da zemlja bude uključena u ovogodišnji izvještaj.
Međutim, važno je dodati i to da je BiH do dobijanja zelenog svjetla za početak pregovora, uz snažan angažman i Delegacije EU u Sarajevu, Evropske službe za spoljne poslove i Evropske komisije, ostvarila određeni napredak, ali se poslije toga desilo vrlo malo.
Podsjećamo, BiH je jedina zemlja koja je, zato što unutar nje nije bilo dogovora, propustila da pošalje listu reformi kako bi bila uključena u šest milijardi evra vrijedan Plan za rast za zapadni Balkan, a nisu sprovedene ni ostale reforme.
Evropska komisija je u martu ove godine podnijela Evropskom savjetu izvještaj uz preporuku da se započnu pregovori, a Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, tada je izjavila da je napredak koji je BiH postigla impresivan. Između redova, Fon der Lajenova je poručila da je dovoljno urađeno da se pregovori započnu, ali da nije dovoljno da se usvoji pregovarački okvir, što je prvi konkretan korak u početku pregovora. Uz snažan podsticaj iz EU, BiH je uoči dobijanja zelenog svjetla na samitu EU u martu usvojila novi zakon o sprečavanju sukoba interesa i odredbe koje je tražio Moneywall Savjeta Evrope na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Usvojene su i izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, a BiH je i usaglasila svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku s politikom EU.
Međutim, i dalje nema zakona o sudovima, sporazuma s Frontexom o menadžmentu migracija, a nije riješena ni kriza s Ustavnim sudom BiH, kao ni kriza u vezi sa odlukama Kristijana Šmita, koga u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika.
Iako je formalno uspostavljen mehanizam koordinacije, upravo zbog njegovog nefunkcionisanja BiH nije mogla da uđe u Plan rasta za zapadni Balkan EU jer je blokade uložila prvo Republika Srpska, a onda i nekoliko kantona u FBiH.
U izvještaju Evropske komisije iz marta vidljiv je optimizam da su političke strukture ozbiljno shvatile posao pred njima i da su spremne da ga završe. Međutim, odmah nakon dobijanja zelenog svjetla kriza u BiH se nastavila i od tada praktično nije ni prestajala.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, za “Nezavisne novine” kaže da BiH rizikuje da izgubi mnogo jer će se evropski lideri prije ili kasnije umoriti od pokušaja da pomognu BiH.
“Političari ne provode reforme ni približno tempu koji bi bio potreban. Taj status kvo najviše odgovara trenutnoj politici u regionu, s tim da ne žele odustati od fondova i grantova koji dolaze iz EU”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.
On smatra da je od punopravnog članstva zbog ovih činjenica u ovom trenutku puno realnija opcija neka vrsta integrisanja regiona u EU tržište, a da bi politička integracija uslijedila u drugom koraku.
Međutim, imajući u vidu da je BiH ponovo propustila priliku da uđe u Plan za rast, koji ima kao jedan od ciljeva pripremu BiH za ulazak u zajedničko tržište EU, postavlja se pitanje da li će BiH ikada postati dio najbogatijeg ekonomskog prostora na svijetu.
