Sa povlačenjem Džoa Bajdena iz predsjedničke trke u Americi, Kamala Haris se pojavila kao potencijalni kandidat Demokratske stranke. Bajden joj je izrazio punu podršku, nazvavši je najboljim izborom za nominaciju. Haris je jasno stavila do znanja da planira da se bori za pobjedu i osvoji ovu nominaciju.
Ukoliko Harisova bude izabrana, imaće jake veze sa tehnološkom industrijom, jer je rođena i odrasla u Ouklendu. Njena karijera obuhvata pozicije okružne tužiteljke San Franciska, glavne tužiteljke Kalifornije, a zatim i senatorke, prije nego što je postala potpredsjednica.
Kamala Haris je imala podršku značajnih figura iz tehnološke industrije, uključujući investitore Džona Doera i Rona Konveja, kao i osnivača LinkedIna, Rida Hofmana. Međutim, neki kritičari smatraju da kao glavna tužiteljka Kalifornije nije dovoljno učinila da obuzda moć velikih tehnoloških kompanija.
Kao senatorka, Haris je otvoreno kritikovala direktore velikih tehnoloških kompanija i zalagala se za strožu regulaciju. Tokom predsjedničke kampanje 2020. godine, kada je Elizabet Voren pozivala na razbijanje velikih tehnoloških kompanija, Haris je istakla da bi trebalo uvesti regulacije koje bi osigurale zaštitu privatnosti korisnika.
U ulozi potpredsjednice, Haris je nastavila da se bavi pitanjima regulacije vještačke inteligencije. Izjavila je da ona i predsjednik Bajden “odbacuju lažan izbor između zaštite javnosti i unapređenja inovacija”. Bajden je izdao izvršnu naredbu kojom se kompanije pozivaju da postave nove standarde za razvoj AI, a Haris je naglasila da su ove dobrovoljne posvećenosti početni korak ka sigurnijoj budućnosti AI.
Na pitanje o TikToku, Haris je rekla da postoji zabrinutost za nacionalnu bezbjednost u vezi sa kompanijom ByteDance u čijem je vlasništvu TikTok, ali da nema namjeru da zabrani aplikaciju.
Kamala Haris je manje govorila o kriptovalutama, ali se pretpostavlja da bi podržala regulative Bajdenove administracije u vezi sa kriptovalutama.
Ako Haris bude izabrana, njen pristup tehnologiji i regulaciji mogao bi da donese značajne promjene u tehnološkoj industriji. Ovo bi moglo uključivati strože kontrole nad velikim tehnološkim kompanijama i veću pažnju na pitanja privatnosti i bezbjednosti korisnika, prenosi “Telegraf“.
